Prvi Srbin u NATO

Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, za novog ruskog ambasadora u NATO savezu imenovao je Dimitrija Olegoviča Rogozina.

Ovaj 45-godišnji ruski političar, star 45 godina, koga još zovu sibirskim tigrom, porijeklom je Srbin. Rogozin je praunuk srpskog dobrovoljca u ruskoj carskoj vojsci. Otac mu je bio general, a majka viša medicinska sestra. Diplomirao je žurnalistiku na Univerzitetu "Lomonosov" i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Moskvi, a 1996. doktorirao na Filozofskom fakultetu na temu nacionalne bezbjednosti u 21. vijeku.

Rogozin je već duže vrijeme prisutan na prostorima bivše Jugoslavije. Iz vremena Slobodana Miloševića važi angedota da mu je redovno prebacivao da ne brine dovoljno o Srbima u BiH. Sada, tvrde analitičari, ima jak uticaj i na političku situaciju u Srbiji i žestoko se protivi da Kosovo dobije nezavisnost, a tvrdi se i da je rado viđen gost i u RS. Mediji tvrde da je u nekim izjavama naglašavao da na Bošnjake gleda kao na bivše Srbe koji su izdali svoj narod i vjeru. Svojevremeno je Bosnu i Hercegovinu uporedio s Jugoslavijom u malom:

- Ako tolika država nije uspjela da se održi, kako će to uspjeti Bosni i Hercegovini?!

U bivšem SSSR obavljao je brojne političke funkcije u omladinskoj organizaciji, a nakon raspada SSSR osnovao je političku organizaciju "Međunarodni kongres ruskih zajednica". Godine 1997. postaje član Dume i izabran je za člana Specijalne komisije za provjeru zakonitosti rada tadašnjeg predsjednika, Borisa Jeljcina. Dvije godine kasnije, ponovo je biran u Dumu i postavljen je za šefa ruske delegacije u Vijeću Evrope. Prije tri godine izabran je za potpredsjednika Dume, a 2006. napušta stranku Rodina i formira dvije svoje političke partije - Pravedna Rusija i Velika Rusija. Napisao je deset knjiga, govori engleski, španski, italijanski, francuski i njemački jezik. Svojim prisustvom u NATO, tvrde analitičari, Rogozin ima namjeru da promijeni odnos prema RS.