Usvojena žalba Kapetana Dragana

Sud u Australiji usvojio žalbu Kapetana Dragana Vasiljkovića na odluku o izručenju Hrvatskoj gde je optužen za ratne zločine. Vasiljković koji je državljanin Australije, u pritvoru je od 2006-te godine, na zahtev hrvatskih vlasti koje ga terete za ratne zločine počinjene u Kninu 1991. godine i selu Bruška 1993. godine.

Žalba Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao Kapetan Dragan, na odluku o izručenju Hrvatskoj, gde se tereti za ratne zločine usvojena je danas u sudu u Australiji.

Sudsko veće australijskog Federalnog suda prihvatilo je žalbu Vasiljkovića, uz obrazloženje da ne postoji "realna šansa" da će on imati pravedno suđenje ukoliko bude izručen Hrvatskoj.

Sudija Federalnog suda u Australiji u februaru je odbacio žalbu Vasiljkovića, na odluku nižeg suda o izručenju i time podržao zahtev hrvatskih vlasti o izručenju.

Sudije su naložile da Vasiljković bude pušten iz pritvora, ali je odluka odložena do petka kako bi se advokatima koji zastupaju Hrvatsku dalo vremena da odluče da li će uložiti žalbu na odluku suda.

Pravni zastupnik Kapetana Dragana advokat Ilija Glišić rekao je da je pravda pobedila, i to ne samo za Dragana Vasiljkovića, već za svakog australijskog državljanina koji bi se našao u istoj situaciji.

Glišić je nakon što je australijski savezni sud odlučio da Vasiljković ne može da bude izručen Hrvatskoj, kako prenosi australijski list "Brizbejn Tajms", rekao da Kapetan Dragan "nije verovao u pozitivan ishod svoje žalbe upućene sudu", pošto je postao "razočaran procesom koji se u Australiji vodi protiv njega".

"Sada smo oduševljeni odlukom suda", istakao je advokat.

Vasiljković (54), koji je državljanin Australije, u pritvoru je od hapšenja 2006. godine koje je sprovedeno na zahtev hrvatskih vlasti.


Hrvatska optužnica

Za dela koja se Vasiljkoviću stavljaju na teret u Hrvatskoj je zaprećena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.

Vasiljković je priznao da je bio komandant srpskih snaga, ali je negirao navode da je podređenima naredio da ubijaju i pucaju na civile tokom rata u Hrvatskoj 1991-1993. godine.

Županijsko državno Tužilaštvo u Šibeniku tereti Vasiljkovića da je kao komandant jedinice za posebne namene u sastavu paravojnih srpskih jedinica, odnosno kao komandant nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih jedinica Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija.

Osumnjičen je da je u junu i julu 1991. godine u zatvoru u Kninu, ali i u februaru 1993. godine u Bruškoj kod Benkovca, mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Tereti se i da je kao komandant jedinica za posebne namene u julu 1991. godine u Glini, u dogovoru sa komandantom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja policijske stanice u Glini, prigradskog naselja Jukinac i sela Gornji i Donji Viduševac.