Početna stranica > Novosti

Veliko interesovanje za dotirane stambene kredite

Veliko interesovanje za dotirane stambene kredite
02.10.2009. god.
Zahtevi za stambene kredite, za koje država plaća kamatu prve tri i poslednjih pet godina otplate, već se primaju u pojedinim bankama u Srbiji. Interesovanje građana je veliko, a očekuje se da se u program subvencionisanog kreditiranja uskoro uključe i druge banke.

Desetak banaka u Srbiji počelo je da prima zahteve za stambene kredite, za koje država plaća kamatu prve tri godine i poslednjih pet godina otplate.

Interesovanje građana je veliko, a očekuje se da se u program subvencionisanog kreditiranja uskoro uključe i druge banke. Za kredite do 100.000 evra mogu da konkurišu mlađi od 45 godina, koji mesečno zarađuju do 120.000 dinara.

Posle mesec dana prikupljanja potrebne dokumentacije Jelena Lazarević je predala zahtev za stambeni kredit uz subvenciju države.

"Generalno sam bila zainteresovana za kupovinu stana na kredit, s obzirom na to da ne mogu drugačije da rešim stambeni kredit. Ministarstvo je objavilo subvencionisane kredite. Smatrala sam da su povoljniji i odlučila sam da sačekam", kaže Lazarevićeva.

Bankari kažu da ne pamte tako veliko interesovanje za kredite, kao što je sada za dotirane stambene pozajmice.

Goran Milićević iz "Komercijalne banke" navodi da nema nikakvih specijalnih uslova, nema lekarskog uverenja. "Ono što tražimo jeste osiguranje nekretnine, kao i osiguranje kredita. I naravno, sva ona dokumentacija i potrvrde koje se podrazumevaju za svaki kredit, ne samo stambeni", kaže Milićević.

Filijale većine banaka u unutrašnjosti danas nisu primale zahteve za kredite - kažu čekaju instrukcije iz centrala. Međutim, ima i onih banaka koje još nisu potpisale ugovor sa državom, ali prave liste klijenata.

Milka Karapandžić iz "Vojvođanske banke" kaže da kraljevačkoj filijali već postoji impozantan spisak ljudi koji čekaju poziv da podnesu zahtev za najpovoljniji kredit.

Kamatne stope nisu fiksne

Korisnik kredita obezbeđuje pet odsto učešća, a država 20 odsto od ukupne sume, na koju se ne plaća kamata. Ostatak kreditiraju banke, s kojima je država dogovorila da kamata ne može biti veća od 4,9 odsto plus iznos euribora. Banke uglavnom nude nižu kamatu - 4,5 odsto marže koja je fiksni deo, plus šestomesečni euribor koji je sada 1,01 odsto.

Zoran Petrović iz "Rajfajzen banke" kaže da ove kamatne stope nisu fiksne - vezane su za euribor. "Koliki će on biti za šest meseci niko ne zna. Za očekivati je da dođe do rasta. Neki procenjuju da će do toga doći 2011. godine", navodi Petrović.

To znači da građani koji se zadužuju moraju da vode računa da bi im kamata, a time i rate, mogla biti i znatno veća od obračunate, jer je euribor pre samo godinu dana bio i veći od pet procenata. Ukoliko bi za koju godinu ponovo dostigao tu vrednost, ukupna kamata bi bila oko deset odsto. Ekonomisti kažu da se država s bankama dogovorila o previsokoj marži.

Ekonomista Boško Živković smatra da je marža posledica konfiguracije sistema, gde banke dominiraju i ne postoji mogućnost da marže budu smanjene.



Nadležni zainteresovanim građanima poručuju da nema razloga za brigu, da li će biti dovoljno subvencionisanih kredita. Ove godine za to je izdvojeno 450 miliona dinara, a naredne će biti obezbeđeno 2,5 milijardi. Međutim, mnogo će veći problem biti da se nađu adekvatne nekretnine, novi ili stan u izgradnji sa svom potrebnom dokumentacijom.

  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA