Kudrjavceva: Ruski jezik dopušta igru reči i rađanje podteksta
Rukovodilac projekta BILIU Instituta za strane jezike i medijske tehnologije Univerziteta Grajfsvlad Jekaterina Kudrjavceva ispričala je dopisniku RIA Novosti Juliji Osipovoj u kakvom se položaju nalazi ruski jezik u inostranstvu i kako se u jeziku ispoljava nacionalni karakter.
Jekaterina LJvovna, kako procenjujete situaciju sa ruskim jezikom u inostranstvu?
- Sve zavisi od toga ko je nosilac ruskog jezika, koji aspekt se realizuje u konkretnoj komunikativnoj situaciji i metodičkom prilazu njenog rešavanja. Trenutno brojnost nosilaca ruskog kao stranog pada, između ostalog zato što se smanjuje broj studenata koji biraju da uče ruski kao strani jezik.
Tim povodom veliki značaj dobijaju državni programi za podršku ruskog jezika, proučavanja istorije i kulture Rusije kao predmeta jedinstvenog ciklusa, u čemu učestvuju višeprofilni pedagozi. I želimo da se nadamo da će se finansirati upravo ono što traži potencijalna ciljana publika, uzimajući u obzir uslove zemlje i nastalu geopolitičku situaciju.
Da li ruski jezik odražava nacionalni karakter ne u filozofskom, već u filološkom smislu?
Za ruski jezik je malo karakterističan jasno propisan red reči u rečenici; za razliku od nemačkog. Prilikom prevoda ruskog dijaloga na nemački, kako bi se ugodilo pravilima nemačke gramatike, redosled se krši, mada ima bitan značaj za dešifrovanje podteksta rečenog. Na primer, „doći ću za jedno 15 minuta“... Nemac će to prevesti kao „doći ću za 15 minuta“ i čekaće večnost. Ruski jezik dozvoljava da se rastegne prostorno-vremenski kontinuum, da se on učini manje određenim. Nemački jezik je konkretniji, u njemu nema gramatičkog sistema koji dopušta igru reči na nivou podteksta. Nemci ne shvataju ruski humor isto kao ni ruske aluzije, ne umeju da čitaju između redova.
Sa lingvističke tačke gledišta u savremenoj književnosti postoje uzorni autori?
Prema meni to je Boris Akunjin u prozi. On dokazuje da čak sada može da se piše veličanstvenim ruskim književnim jezikom u raznim žanrovima i stilovima, ne prelazeći granice potpuno pismene kasične forme. U poeziji je više promena, ali na prvo mestu to su Olga Sedakova i Ina LJvovna Lisnjanska.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/quinn.anya/ss-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















