NATO već shvata da Rusija sa Krima kontroliše celo Crno more
GRUPA ratnih brodova NATO koja je ovih dana ušla u Crno more odlikuje se time što su ti brodovi snabdeveni dirigovanim raketnim oružjem i što su u stanju da dejstvuju na bilo kojoj udaljenosti od obale.
U toj grupi su američka raketna krstarica „Viksburg”, četiri fregate (turska „Turgut-reis”, italijanska „Alizeo”, kanadska „Frederikton” i rumunska „Regina Marija”) i nemački tanker „Špaserat”. Grupa je započela manevre u Crnom moru.
Prema zvaničnom saopštenju NATO, manevri uključuju uvežbavanje protivvazdušne i protivpodmorničke odbrane, odbijanje napada brodova i manevrisanje unutar same grupe.
Ovi NATO-brodovi u stanju su da izvode radarska izviđanja, a Glavni štab Ratne flote Rusije ne isključuje mogućnost da je sama vežba povezana sa događajima na istoku Ukrajine.
Kretanje ove pomorske grupe kontrolišu odgovarajuće snage i sredstva Rusije. Brodove alijanse prate izviđački i udarni brodovi Crnomorske flote i avioni Su-24.
To je standardni odgovor na ulazak stranih brodova u zonu odgovornosti ruske Crnomorske flote. Osim ovoga, na jugu Rusije je počela velika vežba PVO uz učešće više od dve hiljade vojnika i 500 jedinica ratne tehnike.
Vojno-pomorske snage NATO su poslednjih meseci značajno povećale aktivnosti u akvatoriji Crnog mora. Tako je, primera radi, vežba „Briz-2014” u julu 2014. okupila rekordan broj brodova alijanse – devet.
Nedavno je komandant snaga NATO u Evropi Filip Bridlav izjavio da je prisajedinjenje Krima Rusiji znatno izmenilo raspored snaga na Crnom moru za NATO i da sada rusko oružje predstavlja pretnju prisustvu brodova alijanse u tom regionu. Po rečima Bridlava, te promene su izazvane prvenstveno razmeštanjem na Krimu ruskih dalekometnih zenitnih sistema, što je poluostrvo pretvorilo u placdarm koji neposredno ugrožava prisustvo natovskih brodova u Crnom moru.
Nažalost, američki general nije objasnio kako nadvodne brodove mogu ugrožavati zenitno-raketni sistemi PVO.
Ruski sistemi S-300 i S-400 isključuju mogućnost efikasnog udara američkih krstarećih pomorskih raketa, a ruska avijacija u nebu nad Crnim morem lišava natovske mornare osećaja nekažnjivosti. Međutim, oni mogu da izaberu neuznemiravana krstarenja i sunčanja na morskom vetru i oko Havajskih ostrva.
Od prošle godine, na Krimu se nalaze višenamenski lovci Su-30, na ostrvu postoji avio-formacija koja može samostalno delovati.
U januaru ove godine je načelnik generalštaba Oružanih snaga RF Valerij Gerasimov izjavio da je Krim i dalje odbrambeni prioritet zemlje. Jer, Rusija ima sve razloge da oseća geopolitičku zabrinutost i da zato učvršćuje svoje južne granice.
Prisetimo se kako su u vreme „arapskog proleća” 2011. godine i narodnih nemira u Libiji, Tunisu i Egiptu (u kojem je došlo do nasilne smene vlasti) počele manifestacije protiv šefa libijske države Moamera Gadafija.
Tada su na ulice izašli i njegovi protivnici i njegove pristalice.
Međunarodna zajednica nije mogla da ostane po strani. I, u proleće 2011. je pored libijskih obala bila formirana velika grupacija NATO od 25 ratnih brodova i podmornica – radi „zaštite civilnog stanovništva koje je bilo ugroženo”. To je urađeno na bazi dve sasvim humanitarne rezolucije Saveta bezbednosti UN pod brojevima 1970 i 1973.
Brodovi ratnih mornarica SAD i Velike Britanije nanelli su 19. marta 112 udara krstarećim raketama „Tomahavk” kojima su u dobroj meri uništili zastareli sistem PVO Libije. Zatim su američki bombarderi B-2 dirigovanim aviobombama sravnili sa zemljom osnovni aerodrom pored Tripolija i avijaciju libijskih vazduhoplovnih snaga.
Kasnije su – tokom operacije „Ujedinjeni zaštitnici” – Libiju bombardovali od 31. marta do 1. oktobra 2011.
Po mišljenju alijanse, rezolucija Saveta bezbednosti UN 1973 dala je mandat međunarodnoj zajednici da zaštiti civilno stanovništvo Libije upravo takvim metodima. Čudno je ipak što Libija ni četiri godine kasnije nije postala oaza demokratije, mira i prosperiteta.
Međutim takvi udari po teritoriju suverene države bili bi nemogući pri postojanju vojno-tehnološke izjednačenosti strana.
Za slučaj da NATO poželi da na sličan način zaštiti stanovništvo Krima – Rusija i učvršćuje svoje južne granice.
Aleksandar Hroljenko,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
sputnik
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















