
Povodom 85. godišnjice smrti Vladimira Vladimiroviča Majakovskpg, pesnika svetionika novog vremena
U Moskvi je štampan album-katalog stvaralačkog nasleđa Ljudmile Majakovski, starije seste velikog pesnika
U poemi „Oblak u pantalonama“ (Oblako v štanah), tom stihovnom manifestu futurizma, budući najveći pesnik sovjetske epohe, Vladimir Vladimirovič Majakovski (1893-1930), ovekovečio je u distihu svoje dve sestre, Ljudmilu i Olju, tako da su postale najslavnije sestre nekog pesnika u istoriji književnosti:
„Kažite sestarma, Ljudmili i Olji / on ne zna gde da se dene /“.
Naš odavno proslavljeni bard, Matija Bećković, u mladosti ranoj, kao mlad poeta, menjao je razne preobuke, pa je i futurističku jedne sezone probao, i iz ljubavi, da li prema poeziji Vladimira Vladimiroviča, ili njegovim sestarma, kao lirskim junakinjama, naravno, svojim kćerkama blizankinjama nedenuo imena Ljudmila i Olja.
Portret pesnikove sestre Ljudmile
Pametna, zagonetna, tajanstvena, ona nas pronicljivo posmatra sa korica svoje knjige. Žanr ove publikacije je odredio sam sastavljač A. P. Aksjekin: to je album-katalog stvaralačkog nasleđa starije sestre velikog pesnika - Ljudmile Majakovski.
Učenica Stroganovki, sliakarka tekstila, ona je 40 godina rukovodila složenim aerografičkim odeljnjem „Trogorne manufakture“ i „Crvene ruže“.
U opremi knjige zadržan je stil starinskih albuma.
Žena jakog karaktera, tananog ukusa, obdarena i maštovita
To su bili teški poslovi koje su i muškarci jedva savladavali. Ali su ih poverili jednoj ženi, talentovanoj, prekrasno obrazovanoj, punoj volje i entuzijzma, Ljudmili Majakvski, koju su pored jakog karaktera krasili tanani ukus, obdarenost, i bogata mašta.
Zanimljivo je posmatrati grupne fotogratfije 30-ih godina na kojima je među „sto muškaraca“ samo jedna žena.
Ona, Ljudmila Majakovski.
Izlagane u Parizu 1925. na Međunrodnoj izložbi dekorativno-primenjene umetnosti, njene su oslkiane tkanine privlačaile veliku pažnju posetilaca. Na toj izložbi publiku su zadivile i reklame Majakovskog i Rodčenka za koje su nagrađeni medaljama.
Bogatstvo muzeja Majakovskog
U predgovoru knjige Svetlana E. Stražnjeva zhavaljuje sudbini što je sav domaći arhiv Majakovskog zaveštala muzeju.
A on sadrži 15 hiljada jedinica među kojima su još nepublikovana Volođina pisma i beleške. Napisana na brzinu, ona su vrlo kratka, ali svaki redak odiše srdačnošću, ljubavju i toplinom.
Sav Ljudmilin život je protekao u žrtvovanju za porodicu
Ceo Ljudmilin život je protekao kao požrtvovano služenje porodici.
Posle tragične smrti oca, Vladimira Konstantinoviča, sva porodica-majka i troje dece je ostala bez sredstava za život. Ljudmila je bila najstarija. Njeni postupci, njeni prioriteti su odredili sudbinu porodice.
Oni više nisu ostali u Gruziji, nego su prešli u Moskvu, potucaju se po tuđim stanovima, uče, zarađuju po koji groš za preživljavanje.
Ali nikad ne napuštaju viskoe principe, dostojanstvo i moralne standarde koje su postavili njihov otac i majka im, Aleksandra Aleksijevna.
Ljubav sahranjena u očevom grobu
Od voljenih muškaraca Ljudmila nije tražila sažalejnje nego blagorodan zajednički žvot i razumevanje.
Zadivljuje sam stil pripovedanja, čak ritimički postrojene rečenice, svojstvene klasičnim romanima.
U knjizi A. P. Aksjenkina se navode nekoliko pisama Borisu Gluškovskom, pevaču, operskom umetniku koja mu je pisala iz Gruzije u Peterburg. Svoje poslednje nežno pismo napsala mu je uoči njegove ženidbe sa drugom izabranicom:
„Orpostite mi sva dečja maštanja moja, slepo detinje verovanje u ljude, neka sve bude sahranjeno u očevom grobu u Kutaisi.
Ja sam dala reč na očevom grobu. Jer je inače i sve sahranjeno ovde:i ljubav sama, bezgranična, slepa ljubv tatina prema meni, i ovakva ljubav moja prema Vama. Dobro ste čuli:sahranjeno!“ (1906, u 22. godini života).
Sve sama razočaranja
Doživeće ona još ljubavi i razočaranja. Tako 24. avgusta 1929. po povrstku iz Sočija sa letovanja , Ljudmila uoči svog 45. rođendana zapisuje u svoj dnevnik:
„... ja sam tako usamljena, nemam ni prijatelja ni voljenog čoveka. Što sam ih više volela, oni su sve manje voleli mene. Od te borbe i iščekivanja sam se umorila. Želim mir u duši bez bola i uvreda.“
Veliku radost Ljudmili Vladimirovnoj donela su joj predavanja koja je držala na Umetničkoj akademiji ko i rad na pripremanju za publikovanje sabranih dela svoga brata, Vladimira.
Evropska afirmacija stigla tek posle smrti
U muzeju Majaskvskog na Lubjanskom prelazu otvorena je značajna ekspozicija posvećena pesnikovoj starijoj sestri , na kojoj se posetioci dive prelepim tkaninama koje su izatkane i oslikane po njenim nacrtima. Upravnica muzeja Svetlana E. Strežnjova piše:
„Evropsku afirmaciju je stigla tek posle smrti kad su na izložbama u Oksofordu i u Italiji prvi put bili predstavjeni crteži tkanina iz njene lične kolekcije.
Izložbe su i Italiji održane 1987. u Rimu, Firenci, Pezaru i Turinu, a Italjani su tu izložbu nazvali „Odežda revilucije“.
Slavni modni kreator Đorđo Armani od svih materijala je zapazio kolekciju tkanina Ljudmile Vladimirovne.
U Americi je izašla knjiga- katalog „Žena ruske avangarde“ na kojoj se nalazi njen portret.
Obratite pažnju: na izložbi je Ljudmilin portret, akvarel Majakovskog iz 1911. Artističan, pravi avangardni portret.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















