Početna stranica > Novosti

Nova strategija NATO: iz balkanskih - u energetske ratove

Nova strategija NATO: iz balkanskih - u energetske ratove
17.01.2010. god.
Nova strategija NATO, koju je generalni sekretar te organizacije Anders Fog Rasmusen otvorio za razmatranje u septembru 2009. godine, počela je da se sprovodi u praksi i ne čekajući njeno zvanično usvajanje. Kao i u vreme kada je Zapad rasturao Jugoslaviju 1990-te godine, novi scenarij biće isproban na Balkanu, a upravo - u srpskoj pokrajini Kosovo. Njegova spoljašnja forma ispoljena je u radikalnoj redukciji brojnosti tamo angažovanih pod komandom NATO multinacionalnih mirovnih snaga KFOR, a glavni smisao zapravo je koncentracija snaga protiv glavnog, i od sada čak i zvanično ne skrivanog protivnika u liku Srba, uz istovremeno prebacivanje oslobađanih jedinica na nove frontove, koje određuju lično SAD i njihov predsednik Barak Obama. Među tim frontovima, sem zvanično deklarisanog avganistanskog, značajno mesto zauzimaju novi frontovi „energetskih ratova“.

Kako je ovih dana izjavio komandant južnog krila NATO u Evropi, američki admiral Mark Ficdžerald, koji je boravio u Prištini, mirovni kontingent KFOR privodi kraju krupno smanjenje brojnosti sastava. Do kraja januara ove godine njihov lični sastav brojaće 10, umesto 15 hiljada vojnika. Brisel taj korak objašnjava stabilizacijom situacije na Kosovu, istovremeno proglašavajući za glavnu „opasnost po bezbednost“ postojeće na severu pokrajine srpske organe samouprave. „Sva kršenja rezolucije 1244 Saveta bezbednosti OUN mi tretiramo kao opasnost po bezbednost. Pošto paralelne strukture vlasti po toj rezoluciji nisu prihvatljive, mi izražavamo zabrinutost“ – podvukao je admiral.

To što je srpsko-albanska konfrontacija sposobna da detonira krhko primirje na Kosvu i u drugim regionima Balkana, - javna je tajna. Već do aprila vlasti Prištine nameravaju da objave stvaranje u naseljenim Srbima severnim regionima opštine „Severna Mitrovica“ (tako albanci nazivaju naseljeni Srbima severni deo grada Kosovska Mitrovica). To će biti moguće zahvaljujući prekrajanju administrativne mape srpskih opština, koje vlasti Prištine vrše od kraja 2009. godine, bez pristanka na to samih Srba. Prema raspoloživim informacijama, u slučaju da albanski ekstremisti isprovociraju novi srpsko-albanski konflikt, taj organ ima zadatak da na sebe preuzme punomoćja vlasti. Drugim rečima, da odigra onu ulogu koju su gruzijske vlasti svojevremeno dodelile marionetskoj južnoosetinskoj administraciji Dmitrija Sanakojeva, koju su same stvorile. Jednom rečju, upravo se u aprilu očekuje presuda o Kosovu Međunarodnog suda OUN u Hagu koja će, kako veruju albanski separatisti, imati pozitivni za njih karakter i odrešiti im ruke za gušenje srpskog otpora, uz aktivnu vojnu pomoć natovskih snaga KFOR.

Na taj način, opasnost od novog konflikta na severu Kosova više je nego realna, ali svaljivati krivicu za to na srpske strukture znači ogrešiti se o istinu. Još čudnijim izgleda pozivanje admirala Ficdžeralda na rezoluciju Saveta bezbednosti OUN broj 1244 od 10. juna 1999. godine, koju su proglašenjem nezavisnosti i kasnijim priznavanjem prekršili upravo Priština i Vašington.

Te logične nesaglasnosti nisu slučajne. Na primeru Kosova NATO prelazi na nove metode situiranja svojih interesa. Udaljavajući se od apstraktnog mirovnog prisustva u „vrućim tačkama“, snage alijanse sada unapred, i sa maksimalnom preciznošću, proglašavaju svog neprijatelja u liku jedne od strana u konfliktu (koje one po međunarodnom mandatu treba da razdvoje) i koncentriše snage protiv nje. Na Kosovu su takvi neprijatelji već označeni - to su Srbi, u Bosni i Hercegovini – takođe Srbi, ovog puta bosanski, u Makedoniji to mogu postati vlasti zemlje ukoliko se osmele da ograniče rastuće po danima, a i po satima, apetite lokalnih albanaca. Slična „tačkasta strategija“ omogućava NATO da pod kontrolom drži situaciju tamo gde je „red po briselski“ već delimično zaveden, prebacujući oslobađane snage na nove frontove.

O tome da je reč upravo o novom strateškom pravcu u delatnosti Severnoatlantske alijanse, svedoči i sadržina diskusija koje se vode tokom poslednjih meseci u njenom briselskom štabu. Jednom rečju, grupu od 12 eksperata koji se bave razmatranjem nove Strateške koncepcije NATO, predvodi bivši državni sekretar SAD Madlen Olbrajt, poznata po svojoj aktivnoj ulozi u procesu razbijanja Jugoslavije i podršci albanskih ekstremista. Prema raspoloživim informacijama, sadržina diskusija izlazi daleko izvan okvira principa osiguranja bezbednosti i samih država-članica NATO, kako bi to, zapravo, trebalo da proističe iz Atlantske povelje iz 1949. godine. Danas su debate fokusirane na razradu poliitčko-pravnih i vojno-praktičnih puteva za osiguranje globalnih interesa Severnoatlantske alijanse na maksimalno širokom svetskom prostoru. Kako se ističe u radnim dokumentima NATO, radi se o „podržavanju efikasnih vojnih mogućnosti u čitavom spektru misija Alijanse“, a takođe o „kriznom menadžmentu“ – već bez konkretnog pominjanja geografskih regiona. Imajući u vidu da se krug delovanja natovskih misija danas već širi do Avganistana, nije teško nacrtati buduću mapu vojnih operacija i „kriznog menadžmenta“ natovskih generala.

A za 19. januar u štabu NATO u Briselu već je naširoko najvaljena lekcija bivšeg zvaničnog predstavnika Severnoatlantske alijanse iz vremena agresije protiv Jugoslavije 1999. godine Džejmi Šeja na karakterističnu temu: „Energetska bezbednost: izazov za tržišta ili izazov takođe i za stratešku zajednicu?“ Izveštač namerava da po prvi put jasno u ime alijanse izjavi, da „rastuća moć“ takvih država, kao što su Kina, Indija i Rusija, primorava NATO da pitanja energetske bezbednosti smatra ne samo sferom „tržišnih snaga i regulatora“, već pre svega „strateškim pitanjem, u rešavanju koga takva organizacija kao što je NATO, može odigrati korisnu ulogu“. A da bi se odigrala slična uloga, natovvski generali najpre treba da uguše na Kosovu i drugim regionima Balkana poslednja žarišta otpora „novom svetskom poretku“.

_____________________


Petar Ahmedovič ISKENDEROV, stariji naučni saradnik Instituta slavistike RAN, magistar istorijskih nauka, međunarodni komentator lista «Vremja novostjej» i radio-stanice




  • Izvor
  • http://rs.fondsk.ru
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA