Nuklearni otpad veliki problem današnjice
U Moskvi je otvoren jedan od najvećih međunarodnih nuklearnih foruma koji će okupiti predstavnike ruskih i stranih kompanija, ali i vodeće eksperte za atomsku industriju.
Glavna tema ovogodišnjeg foruma „Atomekspo 2015“ je „Nuklearna energetika kao podsticaj društveno-ekonomskog razvoja“.
Prema rečima dekana fizičko-tehničkog fakulteta Nacionalnog istraživačkog univerziteta nuklearnih tehnologija (MIFI) Georgija Tihomirova, nuklearna energetika danas ima dva velika problema, a prvi se odnosi na kadrove i razvoj tehnologija za deponovanje nuklearnog otpada, čiji je period poluraspada nekoliko stotina godina.
„Novac igra važnu ulogu u životu, a pametni momci zarađuju na više načina. Programer može da radi u banci, a može i u preduzeću državne korporacije ’Rosatom‘. Ukoliko u banci prima dvostruko više i nema taj teret odgovornosti koji postoji u nuklearnoj branši, on, naravno, ostaje da radi u banci. Zato u mnogim zemljama postoji akutni problem traženja kadrova“, ističe on.
Drugi problem je, prema njegovim rečima, nuklearni otpad, pa mnogo država traži projekte, gradi eksperimentalnu opremu za transmutaciju otpada, kako bi se za najviše 100 godina otklonila aktivnost i toksičnost tih materijala.
„U bliskoj budućnosti planiramo da razvijamo ’brzu energetiku‘, odnosno nuklearnu energetiku baziranu na brzim neutronima. To znači da ćemo spaljivati otpad ili ga pohraniti u dubokim štolnama, pa će se faktički neutralisati problem nagomilavanja otpada“, kaže Tihomirov.
On ističe da se nuklearna industrija ne tiče samo energetike, već i medicine, s obzirom na to da se nuklearna medicina koristi u mnogim vodećim državama, kao na primer u Nemačkoj, koja je na duge staze odlučila da odustane od nuklearne energetike.
Prema njegovim rečima, u podrumima evropskih i američkih kliničkih centara ima na hiljade akceleratora, koji se koriste za proizvodnju preparata za terapiju i dijagnostiku.
On ističe da će nuklearne tehnologije, uključujući i nuklearnu energetiku, biti aktuelne još najmanje 100 do 200 godina.
Tihomirov ne isključuje mogućnost da će naučnici za 100 godina pronaći nešto jedinstveno, dodajući da ni tada, sigurno, nećemo moći da izbegnemo zračenja.
„Čak i sunce je radijacija. Što se nuklearne energetike tiče, nadam se da će osim termoreaktora, biti sve više reaktora na bazi brzih neutrona. Njihovo korišćenje stostruko povećava zalihe nuklearnog goriva“, zaključuje Tihomirov.
Timur Blohin,
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Teheran je optužio ukrajinskog lidera da pokušava da uvuče Evropu u rat sa Rusijom...
Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....
Predsednik je pohvalio ulogu trupa DNR Koreje u proterivanju kijevskih snaga iz Kurske oblasti 2025. godine...
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Ostale novosti iz rubrike »















