Budvanski Srbi čuvaju oslobodioce
Spomen-ploča iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u stari budvanski grad, najčešće poznojesenja i zimska tema, uzburkala je, na početku ovogodišnje turističke sezone, duhove ne samo u Budvi. Opet je zatraženo njeno uklanjanje, pa se u "raspravu" koja se oko ovog obeležja vodila proteklih dana uključio i srbski ministar rada Aleksandar Vulin, koji je posetio Podgoricu. Istakavši da Vlada Srbije iskreno želi da odnosi sa Crnom Gorom budu još bolji, zamolio je predstavnike crnogorske vlade da iskoriste svoj autoritet i razgovaraju s predstavnicima lokalne samouprave, da ta tabla ostane i da se istorijska sećanja na srpsku vojsku i zajednički život ni na koji način ne menjaju.
- Ako je ta tabla mogla da stoji od 1931, može valjda i još. Ne bih želeo da se inicijativa o njenom uklanjanju koristi u političke svrhe, jer to ne odgovara ni Srbiji ni Crnoj Gori - rekao je Vulin.
A šta je, zapravo, sporno kada je u pitanju bela, mermerna ploča na kojoj ćirilicom piše: "Na uspomenu dolaska hrabre srpske vojske koja poslije junačkih pobjeda oslobodi Budvu na Mitrovdan 8. novembra 1918. Postavlja opština budvanska". Iznad teksta su Njegoševi stihovi "Pokoljenja djela sude".
Inicijativa za uklanjanje ploče potekla je ranih devedesetih godina, kada su predstavnici tadašnjeg Liberalnog saveza Crne Gore kazali da ona predstavlja "nasilni pečat" na istoriju ovih krajeva, te da nije tačno da je bilo onako kako piše iznad glavnih gradskih vrata Budve. Liberali, koji su tada bili u manjini, nisu uspeli u nameri i ploču niko nije dirao skoro četvrt veka. A onda se javio lokalni odbor Liberalne partije, koja je, kao nova stranka, okupila deo starih liberala i neke "nove klince", ali koja je zastupljena u crnogorskom parlamentu sa svega jednim poslanikom.
Budvanski liberali su u više navrata tokom prošle godine tražili da se ploča skine jer priča netačnu istoriju. Crnogorci su, a ne neko drugi, oslobodili Budvu, kazali su novi liberali. A pošto njihov zahtev nadležni u opštini nisu ozbiljno shvatili, alarmirano je Ministarstvo kulture. Pre neki dan direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar je u Budvi dodatno podigla ionako visoku temperaturu, kazavši da 8. novembra 1918. nije postojala Austrougarska, da ploču treba skinuti i da inicijativu za to treba da da lokalna samouprava. Ukoliko ona to neće da učini, naći će se drugi, zakonski modus.
- Tog 8. novembra nije bilo oslobađanja Budve. Tadašnja vlast je dobro znala da to spomen-obeležje ne bi pilo vodu 1918. pa je ploča postavljena 1931. - rekla je Ljesarova.
Posle ovih istupa, javio se gradonačelnik Budve Lazar Rađenović, inače član DPS, partije koja sa SDP i liberalima čini vlast u Budvi. On je kazao da opština neće podnositi inicijativu za uklanjanje ploče, jer za to ima više razloga. Ona se tu nalazi više od osam decenija, preživela je i Drugi svetski rat. I konačno, najvažnije je, rekao je on, šta o tome misle građani, i da će se on rukovoditi upravo njihovim stavovima.

Spomen-ploča
A veliki broj građana, članova i simpatizera opozicionih, ali i vladajuće partije, nepartijskih ljudi, intelektualaca i ostalih, okupljao se pred ulazom u staru Budvu više puta, nagoveštavajući da ni po koju cenu (ne)sporna ploča neće biti uklonjena. Rekli su to i na Mitrovdan prošle godine, kada su položili venac na spomen-ploču.Saopštili su javnosti da je u Prvom svetskom ratu učestvovalo više od hiljadu Paštrovića, Brajića, Grbljana, Maina, Pobora, Budvana koji su kao dobrovoljci u pobedničkoj srbskoj vojsci (dobar deo njih je stigao iz Amerike) pomogli slamanju Crno-žute monarhije, koja je Budvom i ovim krajevima vladala sve do 1918. Učestvovali su u proboju Solunskog fronta. Oni su, zajedno sa srbskom vojskom, rečeno je, između ostalog oslobađali Budvu i ove krajeve, i ploča koja je postala predmet podela je uspomena i na njih. To je spomen-obeležje rodoljubima i patriotama iz Prvog svetskog rata, koji nisu trpeli tuđinsku vlast, poručili su meštani ovih krajeva.
Savo Gregović,
novosti
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »














