Početna stranica > Novosti

Tu smo, gde smo...

Tu smo, gde smo...
26.06.2007. god.

Povratak naše atletike u evropsko drugoligaško društvo nije neprijatno iznenađenje, kao što ni plasman u Prvu ligu nije uspeh.

Plasmanska klackalica ili začarana petlja u kojoj se bezmalo već deceniju vrti naša atletika nastavlja se i po završetku „B” grupe Prve lige Kupa Evrope u Milanu. Selekcije Srbije sele se u Drugu ligu, da bi iduće godine (kao što je to bilo i prošle i pre tri godine...) izborile plasman u prvoligaško društvo.

Dakle, ispadanje iz Prve lige nije neuspeh, kao što ni pobeda u Drugoj ligi i plasman u viši rang nije uspeh. Jednostavno, to je rezultat kvaliteta naše atletike.

Istina, mogli smo u Milanu da imamo i jači tim, da nije povreda ili važnih individualnih planova. Sa Oliverom Jevtić, Lukom Rujevićem, ili spremnim Draganom Perićem, Azrom Eminović, Nenadom Lončarom i još ponekim, naše selekcije bile bi nešto jače i bliže željenom opstanku u prvoligaškom društvu, ali ne sme se zaboraviti da ni njihovi rivali nisu izveli na borilišta apsolutno najjače sastave.

Opet, analizom učinka naših reprezentativaca i reprezentativki, lako se uočava da je njihov bodovni saldo mogao da bude i veći, da nije bilo nekih neplaniranih podbačaja. Ali, kikseve su imali i drugi: Đibilisko je u skoku motkom bio pola metra ispod svog rekorda; Hau 46 santimetara kraći od svog rekorda u skoku udalj; Vodovnik 1,06 m od svog rekorda u bacanju kugle, Čeplakova  sedam sekundi sporija na 800 m, Javornikova 1,15 minuta sporija na 5.000 m, itd.

U Milanu šestoro naših takmičara postavilo je lične rekorde: Ivan Janković (800 m:1:51,99), Dušan Markešević (1.500 m: 3:47,21), Danijel Vukajlović (5.000 m: 15:24,85),  Nataša Laćarački (200 m: 24,92),  Marina Munćan (3.000 m: 9:17,57) i Ana Subotić (5.000 m: 16:28,44), ali nažalost ti rezultati ne vrede previše u evropskoj konkurenciji.

Po četvoro reprezentativaca i reprezentativki Srbije u Milanu je postavilo najbolje rezultate sezone: Marko Janković (100 m: 10,99), Boris Gluhak (200 m: 21,87), Dušan Markešević (3.000 m: 8:07,70), Dejan Bogićević (3.000 m stipl: 9:50,61), Marija Papić (800 m: 2:11,24), Slavica Semenjuk (motka: 4,10 m), Ivana Španović (dalj: 6,37) i Biljana Topić (troskok: 13,42). Problem je što većina njih, čak i da su ostvarili lične rekorde, ne bi bili bolje plasirani i ne bi osvojili više bodova. Izuzetak su veterani u ovoj ekipi Bogićević i Janković čiji su lični rekordi (Bogićević 8:55,43; Janković 10,34) neuporedivo bolji od milanskih ostvarenja.

Činjenica je, međutim, da je najveći deo reprezentativaca, bio ispod svojih rekorda, pa i najboljih rezultata postignutih ove sezone. Nažalost ni tu se ne može naći jak alibi za ispadanje, jer samo su Sonja Stolić (1.500 m) i Dijana Šefčić (kugla) zbog slabih izdanja imale ozbiljan plasmanski podbačaj. Stolićeva (lični rekord 4:09,17)  i Šefčićeva (lični rekord: 16,41) trebalo je da se bore za prva tri mesta, zauzele su sedmo, odnosno često mesto.

Bez sumnje sportski direktor Dragutin Topić i savezni treneri, članovi Stručnog štaba, daće detaljniju, precizniju i kvalitetniju analizu učešća naših reprezentativaca na takmičenju u Milanu, ali ni to neće bog zna šta promeniti.

Odgovore na suštinska pitanja naše atletike moraju pre svega da daju klubovi i treneri koji „proizvode” reprezentativce.  

Zbog čega više nemamo sprintere? Zašto u troskoku u kojem smo imali i prvaka Evrope nemamo takmičara koji može da postigne rezultat iznad 15 metara, zašto naši srednjeprugaši i dugoprugaši, ne računajući Markeševića, sve više zaostaju za nekadašnjim asovima, zašto nemamo skakača uvis koji može da nasledi Topića, ili, zašto, veliki najveći broj talentovanih atletičarki i atletičara, od kojih neki u mlađim kategorijama imaju vredna međunarodna ostvarenja, kao seniori postaju trećerazredni takmičari?

Jasno atletici nedostaju borilišta (pre svega dvorana za treninge i takmičenja tokom zime, kao i nacionalni atletski centar), ali nedostajali su i ranije, a šampioni su stvarani i u mestima u kojima nikakvih uslova za atletiku nije bilo. Tako je, recimo, bilo u Ćupriji, ali Ćuprija je imala Aleksandra Petrovića...



  • Izvor
  • politika.co.yu
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....


Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA