„Gasprom“ prodaje aktivu u inostranstvu
Ruski „Gasprom“ najavio je da će zbog ekonomske i političke situacije u Evropi u naredne dve godine restrukturirati svoju aktivu u drugim zemljama.
To se prevashodno odnosi na prodaju aktive u letonskom „Latvijas gaze“, gde „Gasprom“ ima 34 odsto udela, zatim u estonskom „Esti gas“ u kom ima 37 odsto akcija, kao i prodaju 34 odsto finskog „Gasum oy“.
Kao razloge za ovakvu odluku „Gasprom“ navodi pad cene nafte, slabljenje ruske rublje, ali i usklađivanje poslovanja prema Trećem energetskom paketu EU, koji podrazumeva da dobavljači gasa ne mogu ujedno da budu i vlasnici magistralnih cevovoda.
Pored toga, „Gasprom“ prognozira značajan pad prihoda na evropskom tržištu gasa. Zamenik direktora Fonda nacionalne energetske bezbednosti Rusije Aleksej Grivač smatra da će „Gasprom“ do 2017. godine da rasproda svu aktivu u inostranstvu.
„Pravila igre na evropskim tržištima su se promenila i trenutno je za strane gasne kompanije nepovoljno da ulažu u evropsko tržište.
’Gasprom‘ je za prethodnih 20 godina kupio dosta aktive u sferi transporta gasa, ali one trenutno ne donose nikakav profit. U pojedinim državama, recimo, u Litvaniji, ’Gasprom‘ je nepoželjan i iz političkih razloga, mada je u toj baltičkoj zemlji prodao aktive po ceni koja je povoljna za njega“, poručuje Grivač.
On za Sputnjik kaže i to da politika i te kako utiče na tržište gasa, te da iz tog razloga „Gasprom“ ne prodaje aktive u Nemačkoj. Kada je reč o podzemnom skladištu gasa Banatski dvor, Grivač kaže da njegova budućnost uveliko zavisi od strategije za snebdevanje gasom koju će Srbija izabrati u narednom periodu.
„Gasprom“ je prodaju aktive na inostranim tržištima započeo još prošle godine. Juna 2014. godine prodato je 37 odsto litvanske gasne kompanije „Lietuvos dujos“ za 163 miliona dolara, zatim 37 odsto estonskog „Vorgutenus valdusa“ za 20 miliona, a bila je najavljena i prodaja 25 odsto finske gasne kompanije „Gasum oy“, međutim to se još uvek nije realizovalo.
Pored toga, energetska strategija koju je nedavno usvojila Evropska komisija podrazumeva i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, pre svega u baltičkim zemljama. Iz „Gasproma“ kažu da je čak bilo reči i o spajanju baltičkih gasnih sistema, odnosno Letonije, Litvanije, Estonije i Finske, ali preduslov za to je da se „Gasprom“ povuče iz vlasničkih struktura.
Inače, „Gasprom Germanija“, ćerka firma „Gasproma“ koja je zadužena za poslovanje na inostranim tržištima, tokom 2014. poslovala je u minusu, i to u iznosu od 31,5 miliona evra, dok je samo godinu dana ranije prihod kompanije iznosio 286 miliona.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















