
Sve ekranizacije romana Mihaila Bulgakova „Majstor i Margarita“
U aprilu 2011. u Moskvi je održana oficijelna premijera filma „Majstor i Magarita“ Jurija Kare snimljenog još 1994. g. ali zbog konflikta nastalog između reditelja i producenta skoro 17 godina je proboravio u rolnama na policama.
Ovo je još jedna, zasad poslednja ekranizacija slavng romana, remek-dela svetske književnosti prve polovine XX veka, „Majstora i Margarite“ genijalnog Mihaila Bulgakova
Ovom prilikom ćemo podsetiti čitaoce na najznačajnije dosadašnje pokušaje, više ili manje uspešne, ekranizacije besmrtnog romana Mihaila Bulgakova.
1. „Pilat i drugi“ (Savezna Republika Nemačka, TV serija 1971. , reditelj Andžej Vajda
To je bila prva u svetu ekranizacija čuvenog romana.
Film je sniman na nemačkom jeziku u Nirnbergu i okolini.
Za osnovu sižeja uzete su jevanđelske teme prilagođene savremenom šokantnom vremenu.
Ješua Ha - Nocri (Vojceh Pšonjak) odlazeći na Golgotu sa krstom prolazi ulicama savremenog grada pored teretnih kaminona. Turisti prolazeći pored mesta na kome se izvršava kazna fotogafišu stradalnike, a Juda iz Kiriafa lunja po sajmu, igra po taktu džeza i izvodi tirolski ples.
Dokumentarni manir stvara utisak prenosa reportaže sa mesta događaja koji vodi Levij Matvej odeven u džinsi (Daniel Olbrihski).
Dvorac Pontija Pilata (koga igra Jan Krečmar) nije ništa drugo nego kompleks monumentalnog fortivikacionog objekta sagrađenog u vreme Hitlera. Tu doleće na helikopteru šef tajne policije Afranij u crnom trikou (Andžej Lapicki) da bi saopštio tužiocu o izvršenom zadatku.
U filmu nema moskovskih epozoda iz romana.
2. „Majstor i Margarita“ (koprdukcija Italija –Jugoslavija, 1972. , reditelj Aleksnadar Saša Petrović)
Majstora po imenu Nikolaj Afanasijevič Maksudov (lik uzet iz „Teatralnog romana“ Bulgakova) igra Ugo Tonaci.
Njegov junak je dramatrurg i borac za slobodu reči, koji hoće da napiše roman o satani i traži da se s njim sastane u Moskvi.
Mimzi Farmer predstavlja glavnu herojinu, melanholičnu blondinku, a Margaritin muž je milicioner...
Izbor za ulogu Volanda Ačena Kunia (tanki brčići, duboke bore, mračni pogled) uticao je kasnije i na ruske režisere. Mačka Begemota „igra“ obični crni mačak.
Muziku je napisao Enio Morikone, a takođe zvuče i crkvena zvona kao i „Pesmica o crnom mačku“ Bulata Okudžave.
Prolazak Majstora i Margarite kroz Moskvu u ovom filmu srbskog redietlja klasika prati zaglušujuća „Rjabinuška“.
U filmu su Ješua Ha-Nocri i Pontije Pilat epozodne ličnosti, angažovane radi probe drame Maskudova „Pontije Pilat“.
Nema epozode „Bala kod Volanda“, ali je zato scena iščezavanja kostima posle seanse prikazana sa svim pojedinostima.
3. „Majsrtor i Maragarita“ (Poljska, TV serija u 4 epizode, 1988-1990, reditelj Maček Vojtiško)
Televizijski film sličan čitanju romana po licima. Skoro nakon svakog dijaloga nastaje radnja, u montaži preovlađuju krupni planovi.
U moskovskim epizodama reditelj se izvlačio koliko je mogao.
Umesto Moskve reke, za scenu kupanja Ivana Bezdomnog je iskorišćena Visla, a u moru pored Jalte iz nekih razloga plivaju labudovi.
Majstor (Vlaslav Kovalski) i Margarita (Ana Dimna) ne očaravaju svojom glumom.
Volandova svita dosledno ispunjava zadatke koje joj je Bulgakov „zadao“.
Na glumca koji igra Begemonta nadenuta je neka strašna veštačka mačja glava, scenski rekvizit.
Od svih aktera najviše se pamte dva lika.
Zlokobni Voland (Gustav Golubek) na prvi pogled podseća na nekog bezazlenog dedušku, jednog od „bivših“, punačkog i sedokosog gospodina sa štapom.
Pontije Pilat (Zbignjev Zapasevič) ostavlja utisak i groznog tužioca i čoveka koga razdiru duševne muke.
4. „Majstor i Maragarita“ (Rusija, 1994, reditelj Jurij Kari)
U bioskpoe odlazi dvočasovna verzija filma (rediteljska verzija traje duže od tri časa i biće dosptupna na DVD).
Koštao je ukupno 15 miliona dolara, jerusalimske epizode su snimljene u Izraelu.
Zbog sukoba poducenta i režisera film je odležao na polici 17 godina.
Premijeru filma nisu dočekali mnogi članovi ekipe, među kojima:
snimatelj Jevgenij Grebnjov, kompozitor Alfred Šnitke, glumci Mihail Uljanov (Pontije Pilat), Viktor Pavlov (Begemot), Borislav Brondukov (Varenuha).
Naslovne uloge igraju Viktor Rakov i Anastasija Vertinska –glumica je samostalno, bez dublerke, visila na konopcu u epozodu „Maragaritin let“.
Poveravajući ulogu Volanda Valentinu Gaftu, reditelj je nesvesno odao počast Alenu Kuniju iz filma našeg redtelja Aleksandra Saše Petrovića - toliko su ta dva glumca slična. Među najupečatljivije odigranim ulogama su Nikolaja Burljajeva (Ješua Ha-Nocri) i Sergeja Garmaša (Ivan Bezdomni).
Film se odlikuje značajnim odstupanjima od teksta romana: na balu kod Volanda učestvuju Lenjin, Staljin, Hitelr i druge poznate poltičke ličnosti.
5. „Majstor i Margarita“ (Rusija, TV serija, 10 epozida, 2005, režiser Vladimir Bortko)
Budžet ovog tv serijala iznosio je više od 5 miliona dolara.
Oljeg Basilašvili (Voland) i Kiril Lavrov (Pontije Pilat) ipored sveg svog neospornog majstorstva izgledali su na ekranu isuviše stari i umorni.
Izbor Sergeja Bezrukova za ulogu Ješua je bio začuđujući, ali ekran je opravdao režiserov izbor.
Majstor je po verziji glumca Aleksandra Galibina čovek koji nije spsoban da postoji sam za sebe. O njemu se brine Margarita (Ana Kovaljčuk).
Ivan Bezdomni (Vladislav Galkin) pamti se ne samo po eskpresivnosti, nego i po nežnosti.
Begemota su igrali Aleksandr Baširov i Vano Miranjan, a ozvučavao ih je Semjon Furman.
Valentin Gaft koji u filmu Jurija Kare igra Volanda, u televizijskoj seriji je postao sveštenik Kaifa i čovek u vojničkoj bluzi, lik kojeg inače nema u romnu.
Glumac Aleksnadr Filipenko koji u filmu Kare igra Korovjeva, u tv serijalu Vladimira Bortka se predstavio u liku Azazela.
Poznavaoci su u ovoj seriji pendantno nabrajali propuštene scene iz romana, a većina od tih scena su povezane sa Maragaritom.
Fuete za Bulgakova
Mnogi režiseri su u svojim filmovima koristili pojedine sižejne linije „Majstora i Margarite“, ponekad ih ubacujući u druge priče.
Tako na primer, Boris Jermolajev i Vladimir Vasiljev su snimili film „Fuete“ (1986.) uz učešće Jekatarine Maksimove gde je prema scenariju u pozorištu bio postavljen balet „Majstor i Margarita“.
Radnja filma „Posle revolucije“ Mađara Andraša Širtesa (1990.) događa se u Njujorku gde glavni junak piše roman sa tačke gledišta mačke.
Korišćena je sovjetska filmska hronika i tekstovi Bukgakova.
U TV seriji „Slučaj u Judeji“ Britanca Pola Brajersa (1992) ekranizivane su bibilijske glave iz romana o Majstoru.
Premijera „Majstora i Margarite“ Iboli Fekete (Mađarska) održana 5. oktibra 2005. trajala je 26 minuta i emitovana je na kanalu MTV.
Volanda je igrao Sergej Grekov („Bajazit“), Majstora – Grigorj Lifanov („Indigo“), Margaritu Regina Mjanik („Snežna kraljica“).
Film je snimljen u Moskvi, ruski glumci su replike govorili na ruskom i u svakom kadru su prvođreni na mađarski.
Prva projekcija „Majstora i Mragarite“ Đovanija Brankale (Italija), snimljenog 2008. godine održana je 6. marta ove, (2011.) godine u muzeju filma „Odeon“ u Firenci.
Ekranizacija „Majstora i Margarite” neostavrena mašta mnogih ruskoh redtelja
O ekranizaciji „Majstora i Margarite“ takođe su maštali ruski filmski reditelji Igor Talankin, Elem Klimov, Eldar Rjazanov, Genadij Poloka, Vladimir Naumov, Aleksnadr Alov i drugi.
Svojevremno je bilo javljeno da se australijski režiser Baz Lurman („Mulen Ruž“) priprema da ekranizuje „Majstora“ u formatru 3D-s Rajfom Fajsom (Majstor), Al Pačinom (Vpland) i Ketrin Zeta –Džone (Margarita).
Ali od toga, izgleda, bar u dogledno vreme, neće ništa biti.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















