
Šta znači danas biti pismen
Na inicijativu UNESKA svake godine se 8. septembar obeležava kao Međunarodni dan pismenosti. Za taj praznik posotiji dibar povod: oko 780 miliona odraslih na Zemlji ne zna ni da čita, ni da piše. Ali, tvrde esksperti, i kad bi to savladali, te navike ne bi bile dvoljne za savremeni život.
Šta ustavri znači danas biti pismen?
Pismensot je podelila svet. Njen deficit se kao i ranije posebno oseća u siromašnim zemljama Afrike i Azije. U razvijenim zemljama pismenost stremi se da pismenost obuhvata skoro 100 po sto stanovništva. U Rusiji je prema podacima OUN većpstignuto da je 97, 7 od sto stanovnika opismenjno. Reč je bazičnim navikama – umenju da se čita i piše na maternjem jeziku. Međutim u tim statističkim „pogledima na pismenost“ sakrivene su mnoge podvodne stene. Među njima je problem ndeovoljne pismenosti - kad čovek može da reprodukuje određene rečenice, ali nije u stanju da razume neke povezane tekstove, čak ni kraće, u vidu instrukcija ili objave. Naučno se taj fenomen tretira kao funkcionalna nepismenost.
Tako su istarživači sa Hambiurškog univerziteta ustanovili da je skoro svaki deseti stanovnik Nemačke funkcinalno nepismen (7,5 miliona žitelja). Ta pojava je dalkomod toga da bi bila rtaka, ali na širem planu nije izučena.
Međutim, na dnevni red su, tvrde eksperti, došli novi izazovi, pa otuda o pismenosti više ne možemo govoriti u jednini, nego u množini.
-Od čoveka se danas zahjteva neuporedivo više nego pre da bi on mogao da oseća samopoštovanje. Na delu je pravna, finanasijska pismenost - rekao je za moksovski „Aganjok“ (Ogonek) Ačeksandr Asmolov, direktor Federalnog instituta razvoja obrazovanja. - Ali najpre bi bilo potrebno da se razjasni lingvistička pismenost. Ona ne podrazumeva samo znanje maternjeg jezika. Lestvica je podignuta više. Pismen čovek je danas onaj koji je savaldao nabvike opštenja među kojima i negovorna pravila. Savrmeni svet je otovren i u njmu žive ljudi koji tebi nisu slični. I sdašanji migracioni procesi samo pojačavaju za takvom pismenošću, pismenoššću komuniciranja, ističe profefsor Asmolov.
I uopšte, primanje znakovnih sistema nije nimalo tako prosto kao što to izgleda. Naporedo sa „običnom“ pismenošću, (umenjem da se razume tekst), u svakodnevnom životu je važna i vizuelna psimenost spsobnost čitanja i frazumevanja karata, tablica, fotografija, videa, čak i jezik tela. Prvi out su naučnici još 1960-ih godina isticali neohodnost učenja tim navikama i veštinama. Ali se nije otišlo dalje od ideje, popto u tio vreme vizuelizacija informacija kao tendencija tek što se počela intezivirati, dok format mulitimedija kad su činjenice predstavljene u vidu teksta, slike, zvuka, postaju sve popularnije u svetu.
Specijalisti primećuju da očiglednost informacija sve snažnije sužava prostor mašti što se posebno odražava na mlado pokoljenje.
Start svim ovim procesima dala je masovna kompjuterizacija i razvoj interneta. Počevši od 1990. kad je Mreža počela da se širi po planeti, pojavio se pojam kompujterske pismenosti, a za njim digitalna pismenost (umenje rukovanja raznoraznim digitalnim uređajima. Sada od tih navika zavisi mnogo u svakode nom životu, a posbeno radno ustrojstvo. Tako na primer, po statistikama, portala HeadHunter, u više od 90 od sto konkursa za zasošljavae novih radnika se traži vladanje kompujterom.
Uostalom, digitalna pismenost ne samo što je neophodna, nego ona daje i određena preimućstva u svakodnevnom životu. Tako onlajn–usluge omogućuju ne samo da se ne čeka u redu u držvnim nadleštvima ili u bankama, ili pak kupovina preko interneta, nego je to neretko i šansa da se ekonomiše.
Kompanija Comscore navodi sveže podatke o razmeri auditorijuma ruskog interneta (runet): sada ona broji 80,1 miliona koriosnika, uračunavajući one koji se na mrežu uključuje i sa običnoh kompjutera i sa mobilnih uređaja.
Međutim, kako je pokazalo istraživanje koje je sprovela Organizacija za ekonmksi razvoj i saradnju, broj kompjuterski nepsienih Rusa je i dalje veliki, a među njima preovlađuju stanovnici starijeg pokoljenja koji nisu u škjoli stekli informatičko obrazovanje. Ali, i za njih se našlo rešenje: po celoj zemlji su otvoreni besplatni tečajevi za kompjutersko opismenjavanje. Tako je krajem leta u
Kazanju održan peti međunarodni šampionat penzionera u poznavanju kompjuterske pismenosti na kome su učestvovali „vitezovi trećeg doba“ ne samo iz Rusije, nego i iz Belgije, Finske, Poljske, ukupno 150 učesnika. Najstarijim učesnik je imao 79 godina. Pored elektornske prezenmtacije o sebi, takmičari su demnsotrirali umešnost vldanja i orišćenja komjuterske tehnologije.
Ali, kako primećuju eksperti, za XXI i to je malo.
Sledeći nivo je informaciona psimenost (koristi se i drugi termin: medijapismnost). Za razliku od komjuterske pismenosti koja obuhvata pre svega tehnički aspket, mediapsiemnsot akcenat stavlja na sadržaj.
Josif Dzjalošunski, profesor Fakulteta mediokomuniakcija na... je u izjavi za „Aganjok“ rekao: „Na čoveka se danas obrušava suviše mnogo informacija, koje on, jednostavno rečeno nije u stanju da svari. Do nedvno se gubilo mnogo vremena i snage da se dobije informacija, a danas nastaju problemi kad je treba proslediti. Osim toga savrmeni trenutak ditira neophodnost da se uvek bude u toku događaaj i da se zna šta se i gde ešto događa.
Kao rezultat takvog stanja stvari, čovek se neizbežno ptetvara u roba informaconih tokova prema kojim nije u stanju da se odredi, i, što je najvažnije, da bude načisto čemu može, a čemu ne može verovati.“
Prema tome, upozorava ekspert, „važno je naučiti da se brzo i efektivno koriste informacioni resusrsi, kako radacionalnim, sresvima javnog kounonuciranja, tako i novim-internetom, odnosno njegovim društvenim mrežama“.
Treba istaći da su u skandinavskim zemljama u okviru školskih sitema na svim obrazoivnim stepenima, uvedeni kao segment nastavnog plana i programa kursevi mediapismenosti. Na čsovima se pored ostalog uči i ako se osposbiti za zaštitu od neželjenih uticaja intreneta i odoleti pokšajima pretvaranja u objekat manipulacije.
Ipak, da bi se stekla pismensot na savrmenom nivou, nephodno je poečti od čitanja i pisanja, podsećaju eksperti.
Tim pre što se, saglsno rezultatima istraživanja OESR, pismeniji ljudi se bolje i brže prilagođavaju i adapriraju digitalnoj eri koja je već nastupila, samo je, kako pesnik Miljković reče, treba prepoznati.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















