Zapadni analitičari: Kraj Šengena - kraj EU
Suspenzija Šengenskog sporazuma mogla bi da bude kraj šengenske zone, smatraju zapadni analitičari. To bi značilo i kraj Evropske unije kakvu smo znali do sada.
Nemačka, Austrija i Slovačka rešile su da suspenduju Šengenski sporazum i da uspostave kontrole na svojim granicama zbog velikog priliva migranata sa Bliskog istoka i Afrike.
Samo je u Minhen tokom vikenda pristiglo 19.000 izbeglica. Istovremeno, ministri unutrašnjih poslova EU sastaju se u Briselu kako bi raspravljali o sve dubljoj migrantskoj krizi i planu predsednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera o relociranju 160.000 izbeglica.
Zapadni analitičari izražavaju zabrinutost za budućnost EU. Tako komentator lista „Ekonomist“ kaže da bi suspenzija Šengenskog sporazuma mogla da znači kraj šengenske zone i preokret za jedno od najvidljivijih dostignuća evropskih integracija. Komentator „Ekonomista“ predviđa domino efekat i zatvaranje svih drugih granica južno od Nemačke, kao i otvaranje novih uskih grla za šverc ljudi.
Šengenski sporazum ima dve ogromne slabosti, smatra analitičar Majkl Binion. Prvo, Šengen funkcioniše samo ako je spoljna granica EU dovoljno jaka, ali gde se nalazi ta granica, pita se on.
„Obično u zemljama koje nisu u stanju da se nose sa krizom, između Grčke i Turske, Malte i Libije, Mađarske i Srbije i Italije i Tunisa. Tričava suma novca data je Fronteksu, graničnim snagama EU da ojača patrole, spreči krijumčarenje droge i proverava migrante“, kaže Binion.
Druga slabost Šengena, prema njegovim rečima, jeste da se informacije prikupljene na graničnim prelazima nikada ne prenose ispravno. Zemlje nemaju načina da prate ko ulazi ili izlazi ako se policijske informacije ne prenose rutinski.
Međutim, prava slabost Šengena, prema Binionu, jeste ta da je ovaj sporazum u suprotnosti sa rastućim raspoloženjem u Evropi.
Dok analitičari sa evropske strane Atlantika analiziraju mogućnosti kako da se Evropa samostalno održi ujedinjena, sa druge strane se poziva NATO u pomoć.
Tako Džejms Stavridis piše kako bi Severno-atlantska alijansa trebalo da se aktivnije uključi u krizu što bi uključivalo obaveštajni nadzor i praćenje, humanitarnu podršku izbegličkim kampovima kao i uspostavljanje zaštićenih zona.
NATO bi takođe mogao da razmenjuje obaveštajne podatke sa EU kao i da se uključi u patroliranje Sredozemljem, zaključuje Stavridis.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















