Svet pod okupacijom američke vojske
Povlačenjem određenog broja vojnika iz Avganistana i Iraka većina Amerikanaca je zaboravila da SAD i dalje okružuju svet mrežom vojnih baza koja je bez premca, piše profesor Američkog univerziteta u Vašingtonu, antropolog Devid Vajt za list „Nejšen“.
Profesor Vajt navodi da u ovom trenutku SAD poseduju oko 800 vojnih baza u inostranstvu. Drugi svetski rat se završio pre 70 godina, Korejski — 62, ali prema podacima Pentagona, u Nemačkoj se, kao i ranije, nalaze 172 baze, u Japanu 113 i u Južnoj Koreji 83. Još na stotine garnizona je razbacano po 80 zemalja sveta, uključujući Australiju, Bugarsku, Kolumbiju, Katar i Keniju.
„Retko koji Amerikanac shvata da SAD najverovatnije imaju više vojnih baza u inostranstvu nego bilo koji drugi narod, nacija ili carstvo u istoriji“, piše Vajt. Sve one koštaju američke poreske obveznike 156 milijardi dolara, odnosno od 10 do 40 hiljada dolara godišnje za po jednog vojnika u inostranstvu (prema podacima RAND Corp).
Mnoge od 800 američkih vojnih baza u inostranstvu izgrađene su po principu „monograda“. Na primer, vojna baza „Ramštajn“ u Nemačkoj ili vazdušna baza „Kadena“ u Japanu zahtevaju znatna sredstva za izgradnju i podršku infrastrukture — škole, bolnice i različite objekte za porodice vojnika. Postoje i male baze, poznate kao „teritorije za zajedničku bezbednost“ na kojima su podmornice, špijunski avioni i skladišta oružja. U drugim garnizonima koji su razbacani po čitavoj planeti nalaze se vojni aerodromi i morska pešadija, stanice za remont vojne tehnike, barake i poligoni za obuku.
Stručnjak navodi da su američki vojnici na razne načine prisutni u 160 inostranih zemalja i teritorija, uključujući 11 američkih nosača aviona, od kojih svaki može da se smatra pomorskom bazom, a i američko prisustvo u kosmosu je u porastu. Treba reći da i druge zemlje imaju vojne baze u inostranstvu, samo što ih ukupno ima 30, dok na Pentagon otpada 95 odsto od ukupnog broja dislociranih garnizona izvan svoje teritorije.
Od početka hladnog rata ideja o mreži vojnih baza sa desetinama hiljada američkih vojnika, razbacanih po čitavom svetu, postalo je neka vrsta „kvazireligije“, doktrina za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost SAD, piše Vajt. Takva politika je dobila ime „strategija“ i bila je vezana za politiku ograničavanja glavnog geopolitičkog protivnika u vreme SSSR-a. Ako je to tada imalo svrhu tako veliko vojno prisustvo, sada mnogi eksperti navode da američke vojne baze postaju beskorisne i nanose više štete nego koristi.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- geopolitika
- vojska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















