Početna stranica > Novosti

Ljubav, šta god to značilo

Ljubav, šta god to značilo
17.09.2015. god.
Obično se trudimo da ne upotrebljavamo reči i izraze nejasnog značenja, a takođe i da ne omalovažavamo sadržaj onoga što kazujemo. Zato valja znati da je izraz šta god to značilo najčešće znak pomodnosti i praznoslovlja, tačnije – pomodnog praznoslovlja


Vo­di­mo li do­volj­no ra­ču­na o svom je­zi­ku, bri­ne­mo li o pra­vil­no­sti, ja­sno­sti i le­po­ti svog go­vo­ra i o to­me ho­će li nas sa­go­vor­nik va­lja­no raz­u­me­ti? Či­ni se da le­že­ran ton po­ne­kad pri­kri­je mno­ge pro­iz­volj­no­sti ko­ji­ma se ne bi­smo mo­gli po­di­či­ti. U to se če­sto mo­že­mo uve­ri­ti slu­ša­ju­ći sva­ko­dnev­ne raz­go­vo­re, či­ta­ju­ći no­vi­ne i raz­li­či­te tek­sto­ve ob­ja­vlje­ne na in­ter­ne­tu. U po­sled­nje vre­me sve se če­šće mo­že ču­ti – u raz­li­či­te is­ka­ze umet­nut – iz­raz „šta god to zna­či­lo”.

Ta­ko je, pre iz­ve­snog vre­me­na, na po­pu­lar­nom blo­gu osva­nu­la te­ma „Šta god to zna­či, da­nas je Dan že­na”, u jed­noj te­le­vi­zij­skoj emi­si­ji na sli­čan na­čin na­ja­vlje­na je ak­tu­el­na za­ni­mlji­vost: „Ma­sko­te su di­zaj­ni­ra­ne da bu­du in­ter­ak­tiv­ne, šta god to zna­či­lo“; u štam­pi smo mo­gli pro­či­ta­ti: „Za pod­sti­ca­nje stva­ra­nja ino­va­ci­ja, šta god to zna­či­lo, odvo­ji­će se dva i po mi­li­o­na evra“. Da­kle, šta uisti­nu zna­či (ako uop­šte ne­što zna­či) iz­raz šta god to zna­či­lo?  

Po­zna­to je da su mno­ge stra­ne re­či s vre­me­nom po­sta­le pu­no­prav­ni ži­te­lji na­šeg je­zi­ka; bez ne­kih, slo­bod­no se mo­že re­ći, ne mo­že­mo, jer u srp­skom je­zi­ku za njih ne­ma­mo si­no­ni­ma (se­ti­mo se, na pri­mer, broj­nih tur­ci­za­ma: ja­stuk, jo­gurt, še­ćer, ka­ši­ka, ka­fa i dr.), ali za upo­tre­bu ne­kih dru­gih re­či, pa i ovog iz­ra­za, oprav­da­nje se ne bi mo­glo na­ći.

S dru­ge stra­ne, od­vi­še la­ko pri­hva­ta­mo ne­ke je­zič­ke no­vi­te­te bez ko­jih na­še ka­zi­va­nje sva­ka­ko ne­će bi­ti us­kra­će­no ni u po­gle­du tač­no­sti, ni u po­gle­du iz­ra­žaj­no­sti. Ipak, mno­gi ih ra­do ko­ri­ste jer im se, od­ne­kud, či­ne bo­lji­ma – da ne ka­že­mo atrak­tiv­ni­ji­ma (= pri­vlač­ni­ji­ma) – od sve­ga što se mo­že iz­ro­ni­ti iz na­šeg reč­nič­kog mo­ra.

U pi­ta­nju je, na­i­me, an­gli­ci­zam, u šta nas uve­ra­va i pre­vod na­slo­va ro­ma­na Dej­vi­da Be­dla „Lju­bav, šta god to zna­či­lo“ (Wha­te­ver Lo­ve Me­ans), i to skri­ve­ni an­gli­ci­zam, tj. iz­raz u ko­me se pre­po­zna­ju nor­ma, zna­če­nje i ob­li­ci upo­tre­be ka­rak­te­ri­stič­ni za en­gle­ski je­zik. Ta­kve su i mno­ge dru­ge re­či, sin­tag­me i re­če­ni­ce, npr.: de­fi­ni­tiv­no od engl. de­fi­ni­tely, ume­sto: za­si­gur­no, za­ce­lo, iz­ve­sno; ra­zum­na ce­na od engl. re­a­so­na­ble pri­ce, ume­sto pri­stu­pač­na ce­na; Mo­gu li da Vam po­mog­nem? od engl. Can I halp you? ume­sto Iz­vo­li­te? i sl. (vi­še o ovoj za­ni­mlji­voj te­mi mo­že se pro­či­ta­ti u član­ku Tvrt­ka Pr­ći­ća „O an­gli­ci­zmi­ma iz če­ti­ri raz­li­či­ta ali me­đu­sob­no po­ve­za­na ugla“, Zbor­nik Ma­ti­ce srp­ske za fi­lo­lo­gi­ju i lin­gvi­sti­ku 47/1−2 /2004/, 113−129, do­stup­nom na saj­tu www.maticasrpska.org.rs).

Obično se trudimo da ne upotrebljavamo reči i izraze nejasnog značenja, a takođe i da ne omalovažavamo sadržaj onoga što kazujemo. Zato valja znati da je izraz šta god to značilo najčešće znak pomodnosti i praznoslovlja, tačnije – pomodnog praznoslovlja. Uz to, on ukazuje na nehaj prema govorenom ili napisanom, na neuvažavanje sagovornika (≈ evo, rekoh, a vi se snađite i razumite me kako god želite), a ponekad i na nedoumicu ili nedovoljnu upućenost u značenje upotrebljene reči (npr. Reče mi da je moja primedba nesuvisla, šta god to značilo. razg.; suvisao, suvisla, suvislo = logički, uzročno povezan, koherentan, tj. celovit).

U ovaj izraz gdekad se ulivaju podsmeh i ironičan stav prema visokoparnom izražavanju, tj. izveštačenom, kitnjastom, previše apstraktnom stilu i rečniku, kao u sledećim primerima: „Oni kažu da su otvoreni za goste visokog profila − dobro zvuči, šta god to značilo“; „...za sve su krive karakteristike našeg tržišta, pogotovu njegova degradirana struktura, šta god to značilo“. No, mada je u potonjem slučaju kritički stav prema praznorečju opravdan, na nemuštost ne bi bilo dobro odgovarati nemuštošću, ali je uvek zanimljivo osluškivati jezik, izoštriti sluh i duh, jer, kao što Stanislav Vinaver kaže, „pod jezikom valja, šire, shvatiti: žubor jezika, matice u njemu, ubrzanje, usporenje, tok, šum, tempo, ubedljivost, talasanje, dinamiku jezika“, ukratko – jezičko osećanje gradi se ne samo na izvorima znanja o književnojezičkoj normi (premda su oni veoma važni!), već i na marginama vlastitih nedoumica i stranputica.

Dr Dra­ga­na Velj­ko­vić Stan­ko­vić

Profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA