Pomen pripadnicima JNA stradalim u tuzlanskoj koloni

Više od stotinu građana i zvaničnika Republike Srpske (RS) danas su na Brčanskoj malti u Tuzli, prvi put na mjestu zločina, odali pomen vojnicima JNA stradalim u "tuzlanskoj kolini" 15. maja 1992. godine, javili su izvještači Srne.

        Na mjestu zločina zapaljene su svijeće i položene bijele ruže, nakon čega je služen vjerski obred, čime je na miran i dostojanstven način svijetu poslata jasna poruka da se na Brčanskoj malti u Tuzli na današnji dan prije 18 godina desio zločin u kojem su stradala najmanje 92 pripadnika JNA.

        Pomenu su, osim porodica poginulih i preživjelih vojnika, prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske (RS) Rade Ristović, rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac, predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, predsjednik Skupštine organizacija i udruženja ratnih-vojnih invalida RS Dragislav Mijanović.

        Skup, koji su obezbjeđivale jake policijske snage Tuzlanskog kantona, prošao je bez bilo kakvih provokacija, a pratilo ga je i nekoliko desetina domaćih i stranih novinara.

        Nakon 15-minutnog odavanja pošte na Brčanskoj malti, učesnici skupa su autobusima uz pratnju tuzlanske policije krenuli prema Banj brdu, gdje će ih preuzeti policija Republike Srpske i dopratiti do Bijeljine.

        Veliki broj građana Tuzle pratio je prolazak autobusa koji su napuštali grad, a saobraćaj je bio zaustavljen.

        U okviru obilježavanja 18. godišnjice, u organizaciji Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 12.00 časova na Spomen-kosturnici na gradskom groblju Pučile u Bijeljini biće održan parastos i polaganje cvijeća. Programom obilježavanja za 12.30 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, a u 13.00 časova okrugli sto u zgradi opštine Bijeljina.

         Na Brčanskoj malti 15. maja 1992. godine poginula su najmanje 92 vojnika, ranjena najmanje 33 pripadnika JNA i uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila. Ovaj datum je do prošle godine obilježavan u Bijeljini, a od ove godine, na inicijativu Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica Vlade RS, godišnjice svih stradanja biće obilježavane na mjestima stradanja.

        Slučaj "tuzlanska kolona" pokrenuo je 1999. godine Savez logoraša RS.

        Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru prošle godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona". Šef Posebnog odjeljenja za ratne zločine ovog tužilaštva Dejvid Švendiman tada je naveo da je istraga u tom predmetu sprovedena u skladu sa zakonom, te da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv osumnjičenih za zločine nad pripadnicima JNA koji su se povlačili iz Tuzle 15. maja 1992. godine.

        U Beogradu je za taj zločin na 12 godina osuđen Ilija Jurišić. Prema optužnici, Jurišić je kao visoki starješina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbjednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada.

         Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.