Početna stranica > Novosti

Ćeranje ćirilice iz Crne Gore

Ćeranje ćirilice iz Crne Gore
10.11.2015. god.
Najdrastičnija je zabrana ćirilice u vrijeme Prvog svjetskog rata


Kon­ti­nu­i­tet ći­ri­li­ce na pod­ruč­ju sa­da­šnje Cr­ne Go­re mo­že se pra­ti­ti kroz vje­ko­ve. Ona je po­ka­za­telj i svje­do­čan­stvo da su ovi pro­sto­ri ima­li pi­sme­nost. Ne mo­že se po­me­nu­ti ni je­dan va­žni­ji spo­me­nik sa pro­sto­ra sa­da­šnje Cr­ne Go­re da ni­je na­pi­san ći­ri­li­com. Ći­ri­li­com je pi­sa­no Mi­ro­sla­vlje­vo je­van­đe­lje, po­ve­lje i pi­sma zet­skih vla­da­ra, Ilo­vič­ka krm­či­ja Sve­tog Sa­ve, bo­ga­te ri­zni­ce ma­na­sti­ra Sve­te Tro­ji­ce kod Plje­va­lja, ce­tinj­skog ma­na­sti­ra, Vra­njan­ske po­ve­lje, štam­pa­ne knji­ge Obod­ske štam­pa­ri­je... Ći­ri­li­com su pi­sa­li i Sve­ti Pe­tar Ce­tinj­ski, Pe­tar Dru­gi Pe­tro­vić Nje­goš, kralj Ni­ko­la, Mar­ko Mi­lja­nov, Ste­fan Mi­trov Lju­bi­ša...

Ći­ri­li­ca je no­si­lac i ko­li­jev­ka du­hov­no­sti, isto­ri­je, tra­di­ci­je, kul­tu­re, pi­sa­nog i knji­žev­nog na­slje­đa Cr­ne Go­re, ali po­ku­šaj sta­va­ra­nja no­vog iden­ti­te­ta u Cr­noj Go­ri, u ko­ji se ne ukla­pa njen ći­ri­lič­ni isto­rij­ski iden­ti­tet, do­vo­di do du­bo­kog re­za na smje­ni vje­ko­va, 20. i 21, ka­da se de­ša­va go­to­vo pot­pu­na la­ti­ni­za­ci­ja i(li), čak, na­ža­lost, do­la­ti­ni­za­ci­ja Cr­ne Go­re, što se pi­sme­no­sti i pi­sma ti­če.

Za­što ći­ri­li­ca sme­ta no­vom iden­ti­te­tu?! Iz­me­đu osta­log, ći­ri­li­ca se kroz isto­ri­ju na pro­sto­ri­ma do­kle je do­pi­rao uti­caj srp­skog je­zi­ka i, pre­ko nje­ga, pi­sma, če­sto na­zi­va­la srp­sko pi­smo. Ta­ko je i na pro­sto­ru da­na­šnje Cr­ne Go­re. U ovom po­gle­du na­ro­či­to je zna­čaj­na jed­na bi­bli­o­gra­fi­ja ra­do­va o Dal­ma­ci­ji i Cr­noj Go­ri iz­da­ta na la­tin­skom u Mle­ci­ma 1842. Ta­mo sto­ji da su knji­ge štam­pa­ne na Ce­ti­nju... srp­skim slo­vi­ma. Go­di­ne 1517. po­tvr­đu­je mle­tač­ki dužd L. Lo­re­dan te­sta­ment Đur­đa Cr­no­je­vi­ća na mol­bu nje­go­ve že­ne Je­li­sa­ve­te (pre­ve­den na la­tin­ski). Na vi­še mje­sta sto­ji da je te­sa­ta­ment pi­san srp­ski, pre­ve­den sa srp­skog itd. Ali na jed­nom mje­stu sto­ji da je pi­san i pot­pi­san srp­skim je­zi­kom i srp­skim slo­vi­ma. Bo­ži­dar Vu­ko­vić Pod­go­ri­ča­nin go­di­ne 1521. za­pi­su­je da je, vi­de­ći ka­ko dru­gi na­ro­di štam­pa­ju svo­ja „pi­sa­ni­ja“ po­že­lio da štam­pa „i na­ša srp­ska, a ta­ko­đe i bu­gar­ska“ slo­va. Vi­ćen­co Vu­ko­vić „tra­ži is­klju­či­vu do­zvo­lu da štam­pa knji­ge je­zi­kom i slo­vi­ma srp­skim ra­di op­šte do­bro­bi­ti na­ro­da i je­zi­ka srp­skog“. Nad­bi­skup bar­ski An­dri­ja Zma­je­vić, Pe­ra­šta­nin, na­pi­sao je još 1675. go­di­ne jed­nu ras­pra­vu, gdje ka­že da že­li „da on po­u­ča­va sa­mo či­ta­ti i pi­sa­ti sa slo­vi­ma ilir­skim srp­skim, a da osta­vi la­tin­ska“.

Svi­ma su po­zna­ti Nje­go­še­vi sti­ho­vi (u po­sve­ti na knji­zi Vu­ko­va da­ni­ca iz 1826. go­di­ne): Srp­ski pi­šem i zbo­rim,/ sva­kom grom­ko go­vo­rim:/ na­rod­nost mi sr­bin­ska,/ um i du­ša sla­vjan­ska. In­te­re­sant­ni su i slje­de­ći pri­mje­ri: „1838. i 1839. do­bi­va vla­di­ka cr­no­gor­ski Pe­tar Dru­gi (Nje­goš) ne­ko­li­ko pi­sa­ma od bo­san­skog ve­zi­ra Ve­džid-Meh­med pa­še. U pr­vom ka­že: ’Ja sam na­pi­sao jed­nu tur­sku a jed­nu sarp­sku, obe su jed­na­ke’... Ste­fan Mi­trov Lju­bi­ša na­zi­va ći­ri­li­cu „srp­skim ama­ne­tom“.

Naj­dra­stič­ni­ja je za­bra­na ći­ri­li­ce u vri­je­me Pr­vog svjet­skog ra­ta. Bi­la je zva­nič­no za­bra­nje­na u Hr­vat­skoj, Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, Cr­noj Go­ri i Sr­bi­ji. Na­kon oku­pa­ci­je Cr­ne Go­re 1916, austrij­ska vlast, na­red­bom ge­ne­ral­nog gu­ver­ne­ra Vik­to­ra Ve­be­ra od 18. sep­tem­bra 1916, za­bra­nju­je upo­tre­bu ći­ri­li­ce u ško­la­ma, usta­no­va­ma i po­štan­skom sa­o­bra­ća­ju, a iz škol­skih pro­gra­ma is­klju­ču­je na­rod­ne ep­ske i pa­tri­ot­ske pje­sme, kao i pred­met Srp­ska isto­ri­ja. Ovo je pra­ti­la i kro­a­ti­za­ci­ja je­zi­ka i uvo­đe­nje hr­vat­skog ime­na za je­zik. 

O škol­stvu i pi­smu u Cr­noj Go­ri u "Be­o­grad­skim no­vi­na­ma", ko­je su na nje­mač­kom je­zi­ku iz­la­zi­le u Be­ču, sto­ji da je na­ziv je­zi­ka u Cr­noj Go­ri – hr­vat­ski: „Već u pro­le­će su iz­ra­đe­ni no­vi udž­be­ni­ci i na­stav­ni plan po uzo­ru na austrij­ski i u sep­tem­bru se mo­glo u svim osnov­nim ško­la­ma po­če­ti sa na­sta­vom. U Sta­roj Cr­noj Go­ri su po­sta­vlje­ni cr­no­gor­ski, a u No­voj Cr­noj Go­ri austrij­ski i ma­đar­ski na­stav­ni­ci hr­vat­skog je­zi­ka. Ći­ri­li­ca će bi­ti za­dr­ža­na sa­mo u na­sta­vi re­li­gi­je, a u osta­lim pred­me­ti­ma je la­ti­ni­ca.“

Što se ti­če Cr­ne Go­re da­nas, ono što se de­ša­va ve­o­ma pod­sje­ća na austro­u­gar­sku po­li­ti­ku iz Pr­vog svjet­skog ra­ta: pri­vo­di se kra­ju pro­ces ne­sta­ja­nja ći­ri­li­ce. Evo, sa­mo ne­kih pri­mje­ra. U Cr­noj Go­ri la­ti­ni­ca je „oku­pi­ra­la“ sve, od ime­na fir­mi, ka­fa­na, re­sto­ra­na, pro­dav­ni­ca: po ra­znim gra­do­vi­ma Cr­ne Go­re oko 95 od­sto na­zi­va is­pi­sa­no je la­ti­ni­com. Po svim gra­do­vi­ma ima vi­še ki­ne­skih ne­go slo­va ći­ri­li­ce. 

Na jav­nim usta­no­va­ma još ima za­o­sta­lih sta­rih ći­ri­lič­nih nat­pi­sa, ali je uoč­lji­va ten­den­ci­ja za­mje­ne u no­vi­je vri­je­me la­ti­nič­nim. Tek po­ko­ji sta­ri (za­o­sta­li) na­ziv ostao je ći­ri­lič­no is­pi­san če­ka­ju­ći sko­ro „pre­slo­vlja­va­nje“. U Cr­noj Go­ri ne­ma ni jed­na TV sta­ni­ca sa ći­ri­lič­nim rje­še­njem lo­ga; ne po­sto­ji ni je­dan ći­ri­lič­ni zva­nič­ni sajt Vla­de Cr­ne Go­re; svi pu­to­ka­zi su is­pi­sa­ni la­ti­ni­com; ta­ble s na­zi­vi­ma gra­do­va (iz­u­zev ne­kih na sje­ve­ru gdje ima­mo i ći­ri­lič­ni i la­ti­nič­ni nat­pis) ta­ko­đe su is­pi­sa­ne la­ti­ni­com.

Sa ći­ri­li­com iz­gle­da je­di­no ra­di­je pu­tu­je­mo na onaj svi­jet jer su na­zi­vi po­greb­nih pred­u­ze­ća ći­ri­lič­ni; po­smrt­ne pla­ka­te su (sa ma­lim iz­u­ze­ci­ma, ko­ji su vi­dlji­vi u po­sljed­nje vri­je­me) štam­pa­ne ći­ri­li­com; nad­grob­ni spo­me­ni­ci − ta­ko­đe.

Dr Je­li­ca Sto­ja­no­vić

Pro­fe­sor Fi­lo­zof­skog fa­kul­te­ta u Nik­ši­ću, Uni­ver­zi­tet Cr­ne Go­re



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA