Srbija očekuje pozitivno rješenje

Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je u Londonu, gdje je danas počela glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, da Srbija očekuje da će sud pozitivno riješiti njen zahtjev u kratkom roku, ako ne i odmah po završetku rasprave.

On je naveo da su engleskom sudu dostavljeni svi spisi i dokumentacija koja je bila zatražena.

     "Ponudili smo im isključivo pravnu argumentaciju na osnovu koje smatramo da postoji određena sumnja da je Ganić izvršilac krivičnog dela ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kako smo naveli u zahtevu za ekstradiciju", rekao je Vukčević povodom nastavka glavne rasprave o ekstradiciji Ejupa Ganića, pred britanskim vijećem Suda za ekstradicije.

     On je napomenuo da je BiH ovom slučaju dala izuzetno veliki medijski publicitet i da je, u nedostatku pravnih argumenata, "otišla na teren politike".

     "Koliko sam obavešten, u medijima u BiH dat je ogroman publicitet ovom ročištu. Čujem da se sprema više televizijskih ekipa u London. Mi tome nismo dali nikakav publicitet. Normalno se ponašamo i normalno postupamo. To je zahtev za ekstradiciju, a oni od toga prave kompletnu predstavu", rekao je Vukčević.

     On je istakao da ne želi da "zalazi" na politički teren u tom slučaju i da je "suprotnoj strani još u Londonu rekao da u nedostatku pravne argumentacije prelaze na političku.

     Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić ponovio je na početku pretresa stav da "Srbija manipuliše britanskim pravnim sistemom" kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.

     On je rekao novinarima okupljenim ispred londonskog suda da vlasti u Srbiji "nisu u stanju da mu sude pošteno za djelo za koje ga terete", prenio je Bi-Bi-Si.

     Ganić i dalje tvrdi da su optužbe koje su protiv njega podigle vlasti u Beogradu "politički motivisane da bi se umanjila odgovornost Srbije za rat u BiH između 1992. i 1995. godine".

     Na ročištu koje bi trebalo da traje do 14. jula raspravljaće se o zahtjevu za Ganićevo izručenje kako bi se u Srbiji okončao postupak protiv njega koji je u fazi istrage.

     Kako je rečeno u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, danas će se Tužilaštvo predstaviti Sudu, a od sutra će biti saslušavani svjedoci. Obje strane imaju više svjedoka, a Srbiju predstavlja zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić koji vodi proces.

     Nakon odluke londonskog suda o zahtjevu Srbije za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament. Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila.

     Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine u kome je poginulo najmanje 18 vojnika, dok su 22 ranjena.

     Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.

     Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.

On je naveo da su engleskom sudu dostavljeni svi spisi i dokumentacija koja je bila zatražena.

     "Ponudili smo im isključivo pravnu argumentaciju na osnovu koje smatramo da postoji određena sumnja da je Ganić izvršilac krivičnog dela ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kako smo naveli u zahtevu za ekstradiciju", rekao je Vukčević povodom nastavka glavne rasprave o ekstradiciji Ejupa Ganića, pred britanskim vijećem Suda za ekstradicije.

     On je napomenuo da je BiH ovom slučaju dala izuzetno veliki medijski publicitet i da je, u nedostatku pravnih argumenata, "otišla na teren politike".

     "Koliko sam obavešten, u medijima u BiH dat je ogroman publicitet ovom ročištu. Čujem da se sprema više televizijskih ekipa u London. Mi tome nismo dali nikakav publicitet. Normalno se ponašamo i normalno postupamo. To je zahtev za ekstradiciju, a oni od toga prave kompletnu predstavu", rekao je Vukčević.

     On je istakao da ne želi da "zalazi" na politički teren u tom slučaju i da je "suprotnoj strani još u Londonu rekao da u nedostatku pravne argumentacije prelaze na političku.

     Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić ponovio je na početku pretresa stav da "Srbija manipuliše britanskim pravnim sistemom" kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.

     On je rekao novinarima okupljenim ispred londonskog suda da vlasti u Srbiji "nisu u stanju da mu sude pošteno za djelo za koje ga terete", prenio je Bi-Bi-Si.

     Ganić i dalje tvrdi da su optužbe koje su protiv njega podigle vlasti u Beogradu "politički motivisane da bi se umanjila odgovornost Srbije za rat u BiH između 1992. i 1995. godine".

     Na ročištu koje bi trebalo da traje do 14. jula raspravljaće se o zahtjevu za Ganićevo izručenje kako bi se u Srbiji okončao postupak protiv njega koji je u fazi istrage.

     Kako je rečeno u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, danas će se Tužilaštvo predstaviti Sudu, a od sutra će biti saslušavani svjedoci. Obje strane imaju više svjedoka, a Srbiju predstavlja zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić koji vodi proces.

     Nakon odluke londonskog suda o zahtjevu Srbije za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament. Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila.

     Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine u kome je poginulo najmanje 18 vojnika, dok su 22 ranjena.

     Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.

     Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
Postojeći komentari


On je naveo da su engleskom sudu dostavljeni svi spisi i dokumentacija koja je bila zatražena.

     "Ponudili smo im isključivo pravnu argumentaciju na osnovu koje smatramo da postoji određena sumnja da je Ganić izvršilac krivičnog dela ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kako smo naveli u zahtevu za ekstradiciju", rekao je Vukčević povodom nastavka glavne rasprave o ekstradiciji Ejupa Ganića, pred britanskim vijećem Suda za ekstradicije.

     On je napomenuo da je BiH ovom slučaju dala izuzetno veliki medijski publicitet i da je, u nedostatku pravnih argumenata, "otišla na teren politike".

     "Koliko sam obavešten, u medijima u BiH dat je ogroman publicitet ovom ročištu. Čujem da se sprema više televizijskih ekipa u London. Mi tome nismo dali nikakav publicitet. Normalno se ponašamo i normalno postupamo. To je zahtev za ekstradiciju, a oni od toga prave kompletnu predstavu", rekao je Vukčević.

     On je istakao da ne želi da "zalazi" na politički teren u tom slučaju i da je "suprotnoj strani još u Londonu rekao da u nedostatku pravne argumentacije prelaze na političku.

     Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić ponovio je na početku pretresa stav da "Srbija manipuliše britanskim pravnim sistemom" kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.

     On je rekao novinarima okupljenim ispred londonskog suda da vlasti u Srbiji "nisu u stanju da mu sude pošteno za djelo za koje ga terete", prenio je Bi-Bi-Si.

     Ganić i dalje tvrdi da su optužbe koje su protiv njega podigle vlasti u Beogradu "politički motivisane da bi se umanjila odgovornost Srbije za rat u BiH između 1992. i 1995. godine".

     Na ročištu koje bi trebalo da traje do 14. jula raspravljaće se o zahtjevu za Ganićevo izručenje kako bi se u Srbiji okončao postupak protiv njega koji je u fazi istrage.

     Kako je rečeno u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, danas će se Tužilaštvo predstaviti Sudu, a od sutra će biti saslušavani svjedoci. Obje strane imaju više svjedoka, a Srbiju predstavlja zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić koji vodi proces.

     Nakon odluke londonskog suda o zahtjevu Srbije za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament. Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila.

     Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine u kome je poginulo najmanje 18 vojnika, dok su 22 ranjena.

     Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.

     Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.