Danas saslušanje svjedoka
Pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu danas će biti nastavljena glavna rasprava o zahtjevu Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koga Beograd optužuje za ratni zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Za danas je planirano saslušavanje svjedoka. Obje strane imaju više svjedoka, a Srbiju predstavlja zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić koji vodi proces.
Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je juče, nakon početka glavne rasprave, da Srbija očekuje da će sud pozitivno riješiti njen zahtjev u kratkom roku, ako ne i odmah.
On je naveo da su engleskom sudu dostavljeni svi spisi i dokumentacija koja je bila zatražena.
"Ponudili smo im isključivo pravnu argumentaciju na osnovu koje smatramo da postoji određena sumnja da je Ganić izvršilac krivičnog dela ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kako smo naveli u zahtevu za ekstradiciju", rekao je Vukčević.
On je napomenuo da je BiH ovom slučaju dala izuzetno veliki medijski publicitet i da je, u nedostatku pravnih argumenata, "otišla na teren politike".
Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić ponovio je na početku pretresa stav da "Srbija manipuliše britanskim pravnim sistemom" kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.
On je rekao novinarima okupljenim ispred londonskog suda da vlasti u Srbiji "nisu u stanju da mu sude pošteno za djelo za koje ga terete", prenio je Bi-Bi-Si.
Ganić i dalje tvrdi da su optužbe koje su protiv njega podigle vlasti u Beogradu "politički motivisane da bi se umanjila odgovornost Srbije za rat u BiH između 1992. i 1995. godine".
Na ročištu koje bi trebalo da traje do 14. jula raspravljaće se o zahtjevu za Ganićevo izručenje kako bi se u Srbiji okončao postupak protiv njega koji je u fazi istrage.
Nakon odluke londonskog suda o zahtjevu Srbije za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament. Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine u kome je poginulo najmanje 18 vojnika, dok su 22 ranjena.
Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















