Samit Rusije i NATO-a: Nema povratka na normalne odnose
Za sada nema pozitivnih planova Rusije i NATO-a, a novi susret Saveta moguć je uz stvarnu zainteresovanost dve strane, rekao je stalni predstavnik Rusije u NATO-u Aleksandar Gruško. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da su predstavnici Rusije i NATO-a razgovarali iskreno i ozbiljno, ali da se neće vraćati na prethodno stanje u odnosima.
Gruško je dodao da je međusobno poverenje Rusije i Alijanse nemoguće bez smanjenja vojne aktivnosti NATO-a u blizini granica Rusije.
„Rusija ne oseća neprijatnost zbog odsustva stalnog dijaloga sa NATO-om zbog postojanja stalnih kontakata sa njenim državama-članicama“, izjavio je Gruško nakon zasedanja Saveta Rusija—NATO u Briselu.
Prema njegovim rečima, SAD su vršile pritisak na Rusiju usmerivši razarač „Donald Kuk“ ka rejonu Kaljiningrada i Rusija će preduzeti sve mere predostrožnosti za sprečavanje pokušaja upotrebe vojne sile.
„Pitanje je kakav je bio zadatak „Donalda Kuka“, koji se nalazio pored Kaljiningrada? Zamislite razarač opremljen krstarećim raketama dometa dve i po hiljade kilometara, koje mogu da nose nuklearne bojeve glave negde u Njujorškom ili Meksičkom zalivu?! To se ne odnosi na vojnu akciju, to je pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju. Mislim da ozbiljni ljudi shvataju da ćemo preduzeti sve neophodne mere predostrožnosti koje bi trebalo da nadoknade pokušaje upotrebe vojne sile“, izjavio je Gruško novinarima komentarišući incident u Baltičkom moru.
Diskusija Ruske Federacije i Alijanse na zasedanju Saveta RF—NATO je, prema rečima Stoltenberga, bila iskrena i ozbiljna, uprkos dubokim neslaganjima.
„Razgovarali smo iskreno i ozbiljno. Saveznici NATO-a i Rusije imaju prilično različite stavove, ali smo saslušali jedni druge“, izjavio je Stoltenberg novinarima nakon susreta.
Sastanak Saveta RF—NATO prvi je nakon rešenja pakta da zamrzne svaku saradnju sa Moskvom iz protesta zbog otcepljenja Krima od Ukrajine pre dve godine.
„Postoje ozbiljna neslaganja vezana za krizu u Ukrajini, iako su se obe strane složile o važnosti Minskog mirovnog dogovora“, dodao je Stoltenberg.
Stoltenberg je dodao je bitno da ostane otvorena komunikacija za politički i vojni dijalog, jer je to važno za „smanjenje rizika“.
„Svi se slažemo da je u našim interesima da ostavimo otvorene kanale za politički dijalog. To je važno i korisno, posebno u vremenu tenzija koje trenutno doživljavamo“, naglasio je Stoltenberg.
„Ali to ne znači da ćemo se vratiti na prethodno stanje u odnosima.“
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















