Nemački političar za priznanje Krima
Andreas Maurer, predsednik poslaničkog kluba nemačke „Levice“ u Savetu grada Kvakenbruk, u nemačkoj Saveznoj pokrajini Donjoj Saksoniji, prvi je nemački političar koji se javno zalaže da se Krim prizna kao deo Ruske Federacije.
Maurer je boravio na poluostrvu i razgovarao sa lokalnim stanovništvom. Nemac je i sam začuđen činjenicom da nema više istomišljenika.
Maurer je za Sputnjik nakon posete izjavio da su nažalost njegove mogućnosti kao lokalnog političara ograničene, ali smatra da je neophodno da se u Nemačkoj javno govori o situaciji na Krimu i o motivima ljudi koji tamo žive. Ipak, kaže da će učiniti sve što je u njegovoj moći, iako ne veruje da će glasanje na tu temu biti uskoro održano u okviru Gradskog saveta za koji radi.
„Mi pokušavamo da uključimo partijske organe kako bismo formulisali odgovarajuću rezoluciju. Uskoro će se to pitanje naći na dnevnom redu Gradskog saveta. Pozitivno je što iz susednih opština ima naznaka da žele da se priključe našoj rezoluciji“, kaže Andreas Maurer.
Nemački političar je inače predsednik poslaničkog kluba i svoju inicijativu je prethodno razmotrio sa kolegama iz kluba, koje će i ubuduće pozivati da se priključe sličnim inicijativama.
Maurer kaže da je razlog njegovog odlaska na Krim bio „narodna diplomatija“. Na poluostrvu su se tokom posete nemačkog političara održavali dani nemačke manjine na Krimu. On je bio u mogućnosti da porazgovara i sa predstavnicima drugih manjina, sa krimskim Tatarima, Jermenima i Grcima.
„Visoki političari odbijaju da posete Krim i da uopšte govore na tu temu. Zato sam iskoristio mogućnost da porazgovaram sa lokalnim stanovništvom i sa predstavnicima brojnih manjina koje žive na poluostrvu. Ljudi su zadovoljni, osećaju se bezbedno i srećno što žive u miru. Svesni su da se u takvoj situaciji ne nalaze stanovnici Luganska i Donjecka“, kaže Maurer.
Sagovornik Sputnjika dodaje da je bio začuđen kada je ukrajinski ambasador u Nemačkoj zatražio od federalnog ministra spoljnih poslova da ga kazne zbog posete poluostrvu. Maurer smatra da je to jasan znak da je Ukrajina nervozna, odnosno da se Kijev plaši da će ubuduće izgubiti moguću podršku evropskih političara kada je u pitanju Krim. Ipak, u Nemačkoj nije bilo kritika na račun Maurera.
„Ovih dana su se pojavile prve reportaže, mediji pišu o mom boravku na Krimu. I dalje sam začuđen, jer nijedan nemački novinar nije na tu temu razgovarao sa mnom“, konstatuje političar.
Maurer smatra da je već postalo jasno da sankcije kao instrument prinude nisu urodile plodom i da se konkretno na Krimu nikakav efekat tih mera ne oseća.
„Svodi se na to da Zapad praktično kažnjava stanovnike Krima za to što su iskreno glasali na referendumu i meni to smeta. Tokom mog boravka, uverio sam se da je narod tu odluku doneo dobrovoljno. A referendum je najviši stepen legitimacije volje naroda. Ranije ili kasnije zapadni političari će to morati da prihvate“, ocenjuje on.
Maurer dodaje da sankcije štete nemačkoj privredi. Poslovni ljudi su zbog toga vrlo uznemireni i polako počinju naglas da govore da je taj metod kažnjavanja Rusije besmislen. Nemački političar zaključuje da nijedan sektor nemačke ekonomije, dugoročno gledano, ne može sebi da dozvoli da odustane od tržišta kao što je Rusija.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















