Šta NATO ima zajedničko sa talibanima?
Talibani i Zapad imaju nešto zajedničko: žele da što pre NATO trupe budu izvedene iz zemlje. To otkriće pripada berlinskom Tagešpigelu. Samo ustanici imaju jednu veliku prednost: ne gori im pod nogama, vreme radi za njih. Dok je pripadnicima NATO-a životno važno da po povratku sa kabulske konferencije prikažu javnosti nešto što ima težinu: perspektivu povratka vojnika iz Avganistana.
Avganistanska vlada, ne čekajući rezultate, proglasila je konferenciju predstavnika preko 70 delegacija istorijskom. Zapadni učesnici bili su raspoloženi manje svečano. Dela, a ne reči, zatražio je po sletanju u Kabul ministar inostranih poslova Francuske Bernar Kušner od Hamida Karzaja, darodašnog na izjave da će prekinuti korupciju i održati mirovne pregovore sa talibanima.
Do poslednjeg trenutka radilo se na nacrtu zajedničke izjave. Ključna tačka dokumenta je predaja vlasti u zemlji avganistanskoj vladi 2014. godine. Da li je to realni cilj? Avganistanska armija, koju pripremaju, naoružavaju i finansiraju SAD nije pouzdana. Mnogi vojnici koji prođu obuku se razilaze: rizik je velik, plaća se skupo. Zapadne finansijske donacije (sto miliona evra samo u tekućoj godini) imaju tendenciju da nekuda neprimetno nestaju, ne dolazeći do onih kome su namenjene. Korumpirani su ne samo činovnici, već i policija, i specijalne službe. Stanovništvo je izgubilo poverenje u vladu, ubeđeni su eksperti Avganistan Analists Netvrk u Kabulu.
Životne uslove stanovništva Lekari bez granica karakterišu kao katastrofalne. Većini Avganistanaca je nedostupna čak primitivna medicinska pomoć. Razmere dečije smrtnosti po podacima UN, jednostavno su čudovišne: umire svako četvrto novorođenče. Veliki deo stanovništva, preko 70%, ne oseća se zaštićeno od strane strnih trupa, konstatuje po rezultatima ankeritranja međunarodna organizacija Konsil on Sekjuriti end Development. I od aktualne konferencije, očigledno, narod takođe ništa dobro za sebe ne očekuje: diplomate su same po sebi, ljudi sami po sebi.
Kakvi radikalni koraci treba da budu preduzeti kako bi se za preostale četiri godine okončao građanski rat i pretvorila bespomoćna vlast u uglednu? Mišljenje našeg eksperta Pavla Zolotareva, zamenika direktora Instituta za SAD i Kanadu:
Naravno, bez aktivne pomoći od strane međunarodne zajednice ovaj zadatak je nemoguće rešiti u kratkom roku. I meni se ćini da je do 2014. takođe nerealno. Glavni problem nije rat. Ekonomija se bazira na narkoticima, ništa drugo oni nemaju. Što se tiče NATO-a i SAD, oni sa svoje strane čine sve da obuče Avganistance. Isto kao što su svojevremeno radile sovjetske trupe. Ali ako nema ispod toga socijalno-ekonomskog temelja, sve to ispada krhko. I čim smo odatle otišli mi, srušio se taj režim i slično može da se desi i sada. Zato ako ne budu rešeni glavni problemi, pre svega u ekonomiji, povlačenje će dovesti do toga da će Rusija faktički ostati sama sa tim regionalnim problemom.
Istina, avganistanska vlada može da prikaže i pojedinačne uspehe u mirovnoj izgradnji. Izgrađeno je toliko i toliko kilometara puteva, električnih vodova, izgrađeno toliko objekata za snabdevanje vodom, uvećan je broj sudenata. Ali dostignuća nose fragmentarni karakter. I niko neće reči da li su mnogo od stvorenog zatim uništili talibani. Zapadni učesnici konferencije na to će morati za zatvore oči.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















