Početna stranica > Novosti

Mađarska, Rumunija, Bugarska – kočenje finansija EU

Mađarska, Rumunija, Bugarska – kočenje finansija EU
22.07.2010. god.
Mađari odbijaju da nastave kurs smanjenja državnih rashoda

Jedva su se smirile nesuglasice sa Slovačkom u vezi toga što nije htela da plati svoj deo antikriznom fondu, a na pomolu su novi problemi sa Mađarskom. Budimpešta se pokazuje gore od Bratislave. Mađari odbijaju da nastave kurs smanjenja državnih rashoda kako bi se smanjio budžetski deficit. Zemlja koja je sva u dugovima usudila se da se protivi MMF i Evrokomisiji, koji nastoje da se i dalje stežu kaiševi za šta je kažnjena time što nije dobila obećanu kreditnu tranšu.


Ponašanje desnokonzervativne vlade Budimpešte koja je nedavno došla na vlast u Briselu ocenjuju kao nezahvalnost. U aprilu je zemlja koja ne spada u evrozonu dobila od EU kredit na više milijardi kako bi se spasila od bankrotstva. Iako, kako se smatralo, taj novac bio je potrebniji Grčkoj, koja je član evrozone. Zatim su u Budimpešti objavili da je nemoguće sprečiti krizu kao u Grčkoj, što je izazvalo paniku na evropskim tržištima. Kasnije je ta izjava malo izmenjena i vlada je rekla da očekuje nove pozajmice za period 2011-2012. godinu.


Program reformi Mađarska je razradila sama, ne savetujući se sa MMF i Evrokomisijom, a kreditorima se nikako ne dopadaju novine kao uvođenje poreza na banke i osiguravajuće kompanije, zabrana dobijanja kredita u stranoj valuti.


Zaustavivši pregovore sa Mađarskom, Evrokomisija se usredsredila na Rumuniju i Bugarsku. I ima zašto. Pre više od tri godine, kada su zemlje jedva primljene u EU, od njih je traženo da se podignu na evropske standarde ali korupcija u ovim zemljama nije pobeđena. Brisel u tome vidi nedostatak političke volje, neželju da se bilo šta menja od strane izvršnih vlasti.


Ostaje utisak da kriza u Evropi nastavlja da hara, uništava jedinstvo unutar EU, uključujući evrozonu. Pitanje, u kojoj meri? Govori profesor Jakov Mirkin, direktor Instituta finansijskih tržišta i primenjene ekonomije Finansijske akademije pri vladi RF:


Evrozona je raznolika. Iako su Slovačka, Slovenija, Češka nedavno postale po međunarodnoj klasifikaciji razvijene zemlje, ipak po mnogi parametrima to su privrede u razvoju. Odnosno, to je periferija evrozone. Postoji i druga periferija: jug sa zemljama u razvoju, koje su pristale na određene dužnosti da bi bile povezane sa evrom, a to je teret. Prognoza, - kaže ekspert, - razmere konflikta nisu takve da bi evrozona radila protiv sebe.


Mađarska, Rumunija, Bugarska - nisu jedini problem u EU. Na njih se obraća pažnja jer je jedna htela da izađe na megdan sa MMF i Evrokomisijom. Dve druge nisu uspele da zaštite svoje budžete od pljački. Finansijske sankcije, kao 2008 godine, Brisel ne planira. Jer, izgleda, nisu efikasne. Preduzeće nešto drugo.



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: © Flickr.com/historic.brussels/cc-by/ vostok.rs
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA