Početna stranica > Novosti

Na Javoru su se borili za Kosmet

07.08.2016. god.
Danas se obeležava 140 godina od čuvene bitke. Rat sa Turskom umnogome podigao ugled Srbije. U ratu Srbija izgubila čak 25.000 ljudi

Dragoslav Gagričić - Jelena Matijević
Novosti

Kad otmemo i povratimo Javor, tek onda možemo reći da smo izvršili svoju, sinovljevu dužnost prema otadžbini.

Ovako je, pre 140 godina, major Miahilo Ilić pozivao svoje junake u jednu od najtežih bitaka Prvog srbsko-turskog rata, u narodu poznatijeg kao Javorski rat. Osokoljen pobedom na Čemernici, kojom je sprečen prodor Turaka na Moravu, major Ilić je želeo da osvoji i Javor, da otvori "vrata slobode i Srbije" sunarodnicima u Raškoj oblasti i na Kosovu koji su još tamnovali u turskom ropstvu. Sa isukanom sabljom krenuo je pred vojnicima na turski šanac na Jankovom visu... Tren kasnije mladi major, pokošen kuršumom, i mnogi njegovi saborci, jurišnici - otišli su u legendu...

Ovim junacima Srbija danas odaje počast na Spomen-groblju na Javoru. I njima i njihovim saborcima Prvog srbsko-turskog rata koji su na Ivanjdan 1876. za otadžbinu vojevali i stradali na Kalipolju. Bitku nisu dobili, ali je po okončanju rata Srbija, za koju su ginuli, konačno dobila nezavisnost, a Srbi koji su i dalje ostali pod turskim okovima bili su osnaženi verom u skoro oslobođenje...

- Ratovi sa Turskom, od 1876. do 1878. godine, predstavljaju okončanje procesa sticanja nezavisnosti započetog još u ustanku - objašnjava dr Milić Milićević, naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu. - Srbija i Crna Gora, posle ovog rata, na Berlinskom kongresu, postale su međunarodno priznate države. Obe su se i teritorijalno proširile. Srbija je dobila gradove, Niš, Vranje i Pirot kao i oko 12.000 kvadratnih kilometara u Topličkom, Niškom, Vranjskom i Pirotskom okrugu. Crna Gora je dobila Nikšić i prvi put izlaz na more dobivši Bar i Ulcinj.

Po rečima našeg sagovornika, Prvi srbsko-turski rat, u narodu poznat i kao "Javorski", početak je i promene spoljnopolitičke orijentacije Srbije.

PUT ZA SLOBODU

Srbi, koji su još tamnovali pod Turcima, duž granice su, sve češće, nalazili put u slobodu. Sa zavežljajima i nejači gazili su Uvac i bogaze Javora. Oni što se na bežaniju nisu usudili borili su se sa alama i vranama, trpeli pljačke, beščašće i zulume, strepeli... I neprekidno slali vapaje svojoj Kneževini. Tako je potrajalo do završetka Balkanskih ratova.

- Ranije, u doba kneza Mihaila, težište budućeg proširenja bilo je prema zapadu, odnosno Bosni - kaže Milićević. - Posle ovog rata to je bilo potpuno onemogućeno jer je Austrougarska dobila mandat da okupira ovu teritoriju, a 1908. zvanično je i anektirala. Zbog ovoga misao o novim teritorijalnim proširanjima upravljena je prema jugoistoku, prema Raškoj oblasti, Staroj Srbiji i Kosovu. A, to se ostvarilo tek tri i po decenije kasnije, posle Balkanskih ratova.

Ipak, ratovi sa Turskom, kako kaže naš sagovornik, podigli su ugled Srbije, što se ogleda i u uzdizanju Srbije na rang kraljevine 1883. godine. Kralj Milan je postao i "prvi srbski kralj posle Kosova". Ipak, srbsko-turski ratovi su, kako naglašava naš sagovornik, imali i negativnih posledica, jer je Srbija izgubila oko 25.000 ljudi. Osim toga, na prostorima gde su vođene operacije, srušena je svaka peta kuća, a ratovi su podstakli zulume u Raškoj oblasti, Staroj Srbiji i na Kosovu.

Nažalost i granica između Otomanskog carstva i vazalne Kneževine Srbije, postavljena Hatišerifom iz 1830. godine, i dalje je ostala kost u grlu naroda. Protezala se Golijom i Javorom, obalom Uvca i preko planine Ivice spuštala se na Drinu. Kako istoričari kažu, u kolevci nemanjićke države, postavljena je i utvrđena gde nikad nije bila, razdvajala je isti narod.

MAJOR MIHAILO ILIĆ

Javorski rat je izrodio mnogo junaka, ali u pesmu i legendu otišao je samo jedan - major Mihailo Ilić. Rođen u Jagodini, bio je jedan od najškolovanijih oficira onog vremena, književnik, član Srbskog učenog društva.

 

 

Odbijajući naredbu da se povuče i oslanjajući se na prirodne tvrđave, Čemernicu i Mučanj, u leto 1876. godine, sprečio je prodor Turaka sa Javora u dolinu Zapadne Morave. Bila je to jedna od najznačajnijih bitaka Javorskog rata. Major Ilić je poginuo 5. septembra 1876. godine, u 32. godini kao komandant Užičke brigade. Sahranjen je u Beogradu kod palilulske crkve u grobnicu koju mu je podigla buduća kraljica Natalija. Između dva svetska rata njegovi posmrtni ostaci izmešteni su na Novo groblje. Na obelisku piše: "Đeneralštabnom majoru Mihailu Iliću - javorskom junaku - zahvalna otadžbina".

Dragoslav Gagričić - Jelena Matijević
Novosti

 



  • Izvor
  • Spomen-obeležje poginulim srpskim vojnicima/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA