Sa Turskom i ovako i onako
Dva emisara iz Evrope sa protivrečnim porukama su posetili Istambul. Turska elita može da računa na podršku Londona pri stupanju u EU, rekao je prošlog utorka britanski premijer Dejvid Kamerun. U principu to nije isključeno, ali ne baš sada, rekao je u sredu nemački vice-kancelara Gido Vestervele. Razlog: zemlja nije sazrela za ulazak u EU, a Unija za prijem. Dovoljno je za početak predložiti islamskoj državi status privilegovanog partnera EU u očekivanju kada će dorasti do evropskih kriterijuma. Namere Londona podržava Barak Obama, Berlina - Nikola Sarkozi.
Nemačka je takođe zainteresovana za evropsku orijentaciju Turske ne samo zbog ekonomskih razloga. Zemlja bi mogla da ukaže Zapadu konstruktivnu pomoć u rešavanju mnogih konflikata - u Avganistanu, Iranu, Jemenu ili na Bliskom Istoku.
Ali, kao i Francuzi, konzervativni Nemci ne dele stav britanskih i američkih konzervativci. Čime su izazvani različiti stavovi? Da čujemo mišljenje Vladislava Belova, rukovodioca centra nemačkih istraživanja Instituta Evrope:
Raznih su stavova ne samo konzervativci, već i različite zemlje i partije. Turska je muslimanska zemlja, teritorijalno velika. Hrišćansko-demokratski savez Nemačke tradicionalno istupa protiv priključenja Turske, ali za asocijaciju sa velikim pravima. Boje se da će Turska uništiti postojeći ekonomski, socijalni i, moguće, religiozni balans EU.
Moja tačka gledišta je sledeća, Turska, sudeći po svemu, u najskorije vreme nije kandidat za stupanje u EU. I dalje će se diskutovati i razvijati model privilegovanog partnerstva sa velikim pravima. Meni se čini da je taj model najbolji i najkonstruktivniji. Asocijativno članstvo nije konačno rešenje pitanja priključenja Turske u budućnosti. Ali je veoma važan stadijum. Mi govorimo o perspektivi. Meni se čini, da će trebati 10 do 15 godina.
U evropskim medijima postoji verzija o razlozima zašto konzervativci SAD i Velike Britanije tako uporno lobiraju prijem Turske u EU. Proširenje EU islamskom zemljom koja je po veličini i značenju slična sa Francuskom, moglo bi da oslabi veze unutar alijanse za koje je zainteresovan sam Vašington. Što je više protivrečnosti među partnerima, to je lakše upravljati svakom zemljom ponaosob. London sa dolaskom na vlast konzervativnih evroskeptičara ima slične motive.
U to vreme, kraj vrata EU napravio se veliki red pretendenata na članstvo. Tu je Hrvatska, tu je Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija. EU sa zemljama različite težine ima sve šanse da okači sebi kamen o vrat.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/openDemocracy/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















