Mesto mladenačkog ispita
Kao mnogi naši manastiri i Jošanica je dobila ime po reci, koja protiče pored. Ali, u ovom kraju postoji predanje koje kaže da su i manastir i reka dobili ime po isposniku Joši, koji se podvizavao u pećini ispod brda Šarenika, koja i danas postoji. Odakle je došao i šta se sa njim dogodilo, ne zna se. Ostaje samo priča da je bio prvi stalni stanovnik ovoga kraja. Od meštana Prnjavora može da se čuje i priča da je neko iz pratnje kneza Lazara, možda čak i on sam, ranio Jošu prilikom lova. Nesrećnog isposnika su preneli u neko malo sklonište na mestu gde je sada manastir, na kojem je on napustio ovaj svet a hram je kasnije podignut na mestu njegovog upokojenja. Legende se pamte i prepričavaju, a po ostacima živopisa i stilu gradnje hrama zaključuje se da je uzor njegove gradnje mogao da bude hram manastira Kalenić, građen u stilu moravske škole. Doduše, dosta pojednostavljenom.
![]() |
Potom dolazi učešće u Hadži-Prodanovoj buni i saradnja sa monahom Đenadijem iz Trnave, i dolazak kneza Miloša 31. jula 1815. godine na dogovor sa vladikom niškim Milentijem. Bila je to priprema za pregovore o miru izaslanika kneza Miloša i Marašli-Ali-Paše. Tu je 12. ili 13. avgusta 1815. godine sastavljena žalba (istanije), koja je upućena u Carigrad, u kojoj su opisana sva zlodela koja su Turci činili u Srbiji. U manastirskoj arhivi sačuvan je podatak da je tim povodom knez Miloš poklonio manastiru tri zvona (1832), ali su ona skinuta i odneta tokom Prvog svetskog rata. Nova su postavljena tek 1923. godine.
U manastirskoj porti nalazi se grobnica porodice Miloja Teodorovića, kneza i vojvode levačkog iz vremena Karađorđa, koji je rođen u jednom od susednih sela. Bio je vođa ustanka u ovom kraju. Miloje je bio i Milošev izaslanik pri zaključenju mira sa Marašli-pašom, zajedno sa Neofitom, kaluđerom iz manastira Nikolja na Ovčaru. Kažu da mu je često u goste dolazio pobratim hajduk Veljko, sa kojim je noću „vijao Turke po mahalama”.
U manastirskoj crkvi sačuvani su delovi živopisa, čije su popravke vršili bugarski i makedonski majstori. Među figurama se ističu članovi vlastelinske porodice, mogućih ktitora, jer se procenjuje da je ovaj živopis nastao oko 1400. godine.
Nije zaboravljen ni Joša sa početka priče. U priprati, živopis ukazuje na pustinjaka-svetitelja, što nas vraća na narodnu tvrdnju, da je ono što se priča, zaista i bilo.
- Izvor
- politika.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















