Dojče vele: Beograd će nastaviti politiku balansiranja
Rusija u Srbiji poseduje veliki simbolički kapital i energetski interes, ali Beograd će nastaviti politiku balansiranja, koja više odgovara Briselu, ocenjuju analitičari za „Dojče vele“ i ističu da predsednički izbori u nedelju neće ništa promeniti.
„Dojče vele“ podseća da su prošle sedmice nemački mediji preneli izjavu izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvida Makalistera koji je za list Velt rekao da „Rusija u Srbiji sledi politiku namerne destabilizacije“, kao i to da pokušava da izvrši „masivan uticaj na medije, deo političara, kao i na civilno društvo“.
Navodi se i da su mediji pisali o gostovanju šefice evropske diplomatije Federike Mogerini u srbskoj Skupštini koje je propraćeno skandiranjem radikala: „Srbija, Rusija, ne treba nam Unija“ i transparentima poslanika Dveri.
„Dojče vele“ ukazuje da poseta Aleksandra Vučića Moskvi uoči izbora postavlja pitanje — da li Rusija vrši uticaj pred glasanje u nedelju?
Međutim, analitičari sa kojima je „Dojče vele“ razgovarao taj uticaj ne vide, kako se ocenjuje, bar ne u neuobičajenoj meri, niti u većoj meri nego što uticaj vrši i Zapad.
Uostalom, pita nemački radio, nije li Vučić u premijerskoj funkciji nedavno obišao i nemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je iznela pohvale koje su Vučiću naklonjeni mediji preneli, ali su prećutali, kako se navodi, doduše blage i diskretne kritike koje je kancelarka iznela zbog dešavanja u Srbiji.
„Dojče vele“ citira Dušana Reljića iz berlinske Fondacije „Nauka i politika“ koji kaže da je Rusija kao stalna članica Saveta bezbednosti UN i dalje garant da Kosovo neće biti primljeno u tu svetsku organizaciju.
„Svaka vlast u Srbiji, kakav god stav imala prema Moskvi, moraće da uzme u obzir tu činjenicu“, smatra Reljić.
On ocenjuje i da Moskva ispunjava prostor koji sve više zjapi slabljenjem pozicije Evropske unije u Srbiji navodeći da „ukočeno“ proširenje EU, pogotovo posle finansijske krize i „bregzita“, na to ima najviše uticaja, a da je tu i migrantska kriza koja tutnji preko teritorije Srbije.
„Protok migranata ide iz članica EU, Bugarske i Grčke, ka Srbiji. I tamo često zastaje. Srbski građani su ubeđeni da nema odgovarajuće podrške od strane EU“, ističe Reljić.
Reljić ipak veruje da će podrška Evropske unije među građanima Srbije opet porasti, ukoliko se konjunktura integracija promeni i Beograd priđe bliže članstvu u EU.
Ipak, Reljić, kao i Pavel Kandelj iz Evropskog instituta Ruske akademije nauka, nisu ubeđeni da će se to desiti ubrzo.
Zato ne očekuju nikakve posebne promene ni ako Vučić postane predsednik.
„Srbija će nastaviti sa politikom balansiranja“, zaključuje Kandelj, „ali taj balans nije u rusku, već u briselsku korist“.
Tanjug
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















