Postupak učlanjenja Crne Gore u NATO ide pred Ustavni sud

Petnaest poslanika Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije pokrenulo je danas postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju sjevernoatlanskog ugovora i protokola uz sjevernoatlanski ugovor o pristupanju Grčke i Turske sa Ustavom Crne Gore.

„Smatramo da usvajanje navedenog zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom kao najvišim pravnim aktom, odnosno da nije ispoštovana procedura koju propisuje Ustav Crne Gore u pogledu potrebne većine za usvajanje ovog zakona zbog čega se isti, sa stanovišta najvišeg pravnog akta, mora smatrati neusvojenim i ne može proizvoditi pravne posljedice“, navode potpisnici poslanici DF-a i SNP-a.

Sadržaj inicijative prenosimo u cjelosti:

„Na osnovu čl. 150 stav 2 Ustava Crne Gore i čl. 54 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pokrećemo postupak ocjenjivanja saglasnosti Zakona o potvrđivanju sjevernoatlanskog ugovora i protokola uz sjevernoatlanski ugovor o pristupanju Grčke i Turske sa Ustavom Crne Gore.

Navedenim zakonom propisano je sledeće :

Čl. 2 – Zakona o potvrđivanju sjevernoatlanskog ugovora i protokola uz sjevernoatlanski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, a u vezi člana 5 osnovnog teksta ugovora, propisano je:

„Strane su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih; i da će shodno tome, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava na pojedinačnu ili kolektivnu samodbranu priznatog članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, pomoći Strani ili Stranama koje su napadnute, preduzimajući odmah,pojedinačno i zajedno sa drugim Stranama, mjere koje se smatraju potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja bezbjednosti sjevernoatlanskog područja. Svaki takav oružani napad i sve mjere preduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Takve mjere će prestati kada Savjet bezbjednosti preduzme mjere potrebne za ponovno uspostavljanje i održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“

Smatramo da usvajanje navedenog zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom kao najvišim pravnim aktom, odnosno da nije ispoštovana procedura koju propisuje Ustav Crne Gore u pogledu potrebne većine za usvajanje ovog zakona zbog čega se isti, sa stanovišta najvišeg pravnog akta, mora smatrati neusvojenim i ne može proizvoditi pravne posljedice.

U članu 91 Ustava propisano je da u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama. Nedvosmisleno je jasno da usvojeni zakon uređuje pitanje upotrebe jedinice Vojske Crne Gore jer shodno članu 5 Sjevernoatlanskog ugovora, napad na jednu članicu NATO-a, se po automatizmu smatra napadom i na ostale članice, čime se stiču uslovi da te članice odgovore čak i oružano na takve napade. S tim u vezi, za usvajanje ovog zakona, shodno Ustavu Crne Gore, bilo je potrebno obezbijediti većinu poslanika koju propisuje član 91, odnosno dvotrećinsku većinu u prvom krugu ili prostu većinu u drugom krugu.

Predmetni zakon usvojen je sa većinom od ukupnog broja poslanika u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore, odnosno većinom od 46 poslanika, dana 28. aprila 2017. godine na Cetinju, kojom prilikom, gledajući sa ustavnopravnog stanovišta, nije postojala potrebna većina, odnosno kvorum za održavanje te sjednice. Samim tim, ukoliko nije postojao kvorum, logično je da Skupština nije mogla da zasijeda u skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine Crne Gore, i da su odluke koje su usvojene na takvoj sjednici ništavne do stepena apsolutnosti.

Ukoliko bi ovaj zakon ostao na pravnoj snazi to bi predstavljalo brutalno kršenje Ustava Crne Gore i člana 91 jer nije ispoštovana propisana procedura u pogledu potrebne većine za usvajanje zakona kojim se reguliše upotreba oružanih snaga. Nadalje, to bi značilo i da će svaka upotreba snaga Vojske Crne Gore, shodno članu 5 Sjevernoatlanskog ugovora i za potrebe NATO-a, biti ustavno i pravno neutemeljene jer nisu ispoštovane norme nacionalnog zakonodavstva.

Na osnovu svega iznijetog, zaključujemo da je usvajanje predmetnog zakona sprovodeno u suprotnosti sa procedurom koju propisuje Ustav Crne Gore te predlažemo da Ustavni sud posle sprovedenog postupka donese sledeću:

ODLUKU

Utvrđuje se da Zakon o potvrđivanju sjevernoatlanskog ugovora i protokola uz sjevernoatlanski ugovor o pristupanju Grčke i Turske nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore.

Potpisnici: Srđan Milić, Danijela Pavićević, Andrija Mandić, Milan Knežević, Ljiljana Đurašković, Janko Vučinić, Predrag Bulatović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Milutin Đukanović, Vera Bulatović, Budimir Aleksić, Jovan Vučurović, Marina Jočić, Milun Zogović.

IN4S