Početna stranica > Novosti

Slike iz Nežidera

25.09.2017. god.


Upor­ni is­tra­ži­vač Isi­dor Đu­ko­vić, autor vi­še isto­rij­skih knji­ga o oba svet­ska ra­ta, obe­le­žio je svoj 90. ro­đen­dan pred­sta­vlja­njem no­ve knji­ge „Ne­ži­der – austro­u­gar­ski lo­gor za Sr­be, 1914–1918” (iz­da­vač Isto­rij­ski ar­hiv Be­o­gra­da). Ovo­ga pu­ta mu se u ko­a­u­tor­stvu pri­dru­žio 44 go­di­ne mla­đi isto­ri­čar Ne­nad Lu­kić.

– Isi­dor Đu­ko­vić je po­seb­no za­slu­žan za ra­sve­tlja­va­nje isto­ri­je rud­nič­ko-ta­kov­skog kra­ja, a knji­gu „Rud­ni­ča­ni i Ta­kov­ci u oslo­bo­di­lač­kim ra­to­vi­ma 1912–1918” mo­že­mo sma­tra­ti nje­go­vim ži­vot­nim de­lom. Osim to­ga, u vi­še na­vra­ta ba­vio se i lo­go­ri­ma u ko­ji­ma su Sr­bi stra­da­li, pa su ta­ko na­sta­le knji­ge „Nađ­me­đer”, „Pe­ga­vi ti­fus”, a evo i ova naj­no­vi­ja – ka­že Alek­san­dar Ma­ru­šić, di­rek­tor Mu­ze­ja rud­nič­ko-ta­kov­skog kra­ja.

Gde je ra­ta, tu je i lo­go­ra. Ku­da bi se, ina­če, ot­pre­ma­li za­ro­blje­ni ne­pri­ja­telj­ski voj­ni­ci, po­hap­še­ni ne­u­ni­for­mi­sa­ni mu­škar­ci, že­ne i de­ca. Ne­ži­der, me­sto u se­ver­nom de­lu austrij­ske po­kra­ji­ne Bur­ge­land (ne tre­ba ga me­ša­ti sa isto­vre­me­nim lo­go­rom Nađ­me­đer u Slo­vač­koj, o ko­jem je Đu­ko­vić ra­ni­je pi­sao – „Pro­me­tej”, No­vi Sad, 2003), bio je je­dan od mno­go­broj­nih lo­go­ra cr­no-žu­tog car­stva u Ve­li­kom ra­tu. Osno­van je u sep­tem­bru 1914. go­di­ne u sta­roj ka­sar­ni hu­sar­skog pu­ka i zgra­da­ma ko­nju­šni­ce i tra­jao sve do ok­to­bra 1918. go­di­ne. Uglav­nom su u nje­ga do­vo­đe­ni lju­di iz svih srp­skih kra­je­va, u ma­njem bro­ju i dru­gi Slo­ve­ni.

Za­ro­blje­ni­ci su ko­ri­šće­ni za po­slo­ve u rud­ni­ci­ma, fa­bri­ka­ma, na po­ljo­pri­vred­nim ima­nji­ma, se­či dr­va, če­sto na me­sti­ma opa­snim po zdra­vlje i ži­vot, „čak i u zo­ni ar­ti­lje­rij­ske va­tre, što je bi­lo za­bra­nje­no po Ha­škoj kon­ven­ci­ji iz 1907. go­di­ne”. Že­ne su ple­le, pra­le veš i po­ste­lji­nu, ra­di­le u ku­hi­nji. I kad smo kod ku­hi­nje, auto­ri knji­ge na­vo­de da je u po­čet­ku je­lov­nik obez­be­đi­vao 2.500 ka­lo­ri­ja dnev­no (de­ca su do­bi­ja­la i po če­tvrt li­tra mle­ka), da bi, ka­ko je vre­me od­mi­ca­lo, „ukup­na hran­lji­vost dnev­nih obro­ka pa­la na is­pod hi­lja­du ka­lo­ri­ja”.

Uz opis rad­nih oba­ve­za, is­hra­ne, zdrav­stve­ne za­šti­te, po­štan­ske ko­re­spon­den­ci­je, ka­žnja­va­nja „ne­po­slu­šnih” lo­go­ra­ša, čak i or­ga­ni­zo­va­noj ško­li za de­ča­ke i de­voj­či­ce od se­dam do 15 go­di­na, auto­ri da­ju i pre­gled kul­tur­no-za­bav­nog ži­vo­ta u lo­go­ru. Ka­ko je me­đu lo­go­ra­ši­ma bi­lo glu­ma­ca i stu­de­na­ta, od­mah su or­ga­ni­zo­va­ne po­zo­ri­šne pred­sta­ve; igrao se „Đi­do”, „Mi­loš Obi­lić”, „Ka­ra­đor­đe”, Igo­ov „Zvo­nar Bo­go­ro­di­či­ne cr­kve”, „Zi­da­nje Ska­dra na Bo­ja­ni”. Ra­dio je or­ke­star Ci­ga­na iz Šap­ca i Ba­ra­je­va, na pri­red­ba­ma se re­ci­to­vao Zmaj, Vo­ji­slav Ilić Mla­đi, Pan­du­ro­vić, Ra­kić, Šan­tić. Sve­šte­ni­ci za­ro­blje­ni­ci su osno­va­li hor i pri­re­đi­va­li kon­cer­te du­hov­ne mu­zi­ke...

Kroz lo­gor Ne­ži­der je, to­kom tra­ja­nja Ve­li­kog ra­ta, pro­šlo naj­ma­nje 17.000 za­ro­blje­ni­ka, uglav­nom srp­skih ci­vi­la. Sva­ka­ko naj­po­zna­ti­ji lo­go­raš je bio Mi­lu­tin Mi­lan­ko­vić, na­uč­nik svet­skog gla­sa (po­sle pet me­se­ci, oslo­bo­đen je na in­ter­ven­ci­ju jed­nog ko­le­ge iz Be­ča). Uhap­šen je u rod­nom Da­lju, a ka­sni­je je za­pi­sao: „Pa­doh, na svom ima­nju u Sla­vo­ni­ji, u rat­no rop­stvo. Te­ška gvo­zde­na vra­ta za­tvo­ri­še se iza mo­jih le­đa. Ve­li­ka bra­va škljoc­nu, a po­sle nje lo­kot...

To je bi­la so­ba za ot­me­ne sam­ce. Imao sam, sem po­ste­lje, sto, sto­li­cu i pe­tro­lej­sku lam­pu... Du­go sam ta­ko ča­mio. Ta­da mi po­gled pa­de na moj ruč­ni ko­fer. U nje­mu su sta­ja­le mo­je već štam­pa­ne ili tek za­po­če­te rad­nje o mo­me ko­smič­kom pro­ble­mu. Tu je bi­lo i či­ste har­ti­je. Ja po­čeh da pre­li­sta­vam spi­se. Uzeh u ru­ku mo­je ver­no pe­ro i sta­doh da pi­šem i ra­ču­nam.”

Pre­ma austro­u­gar­skoj sta­ti­sti­ci, u Ne­ži­de­ru je to­kom nje­go­vog po­sto­ja­nja umr­lo 4.750 oso­ba. Na 220 od oko 300 stra­na knji­ge je po­pis umr­lih po­da­ni­ka Kra­lje­vi­ne Sr­bi­je, a njih je bez­ma­lo če­ti­ri hi­lja­de. Me­đu nji­ma ima i de­ce, čak i po­sve ma­le, ro­đe­ne u sa­mom lo­go­ru. Tu­ber­ku­lo­za, pe­ga­vi ti­fus i di­zen­te­ri­ja su če­sti uzroč­ni­ci, ali je u ru­bri­ci „uzrok smr­ti” naj­če­šće upi­sa­no „ne­po­zna­to”.

Knji­ga Isi­do­ra Đu­ko­vi­ća i Ne­na­da Lu­ki­ća je vre­dan pri­log sve­ko­li­koj do­ku­men­ta­ci­ji i li­te­ra­tu­ri o po­gub­no­sti ra­to­va, u kon­kret­nom slu­ča­ju po srp­ski na­rod. Ona je i opo­me­na ko­ja, na ža­lost, kao i to­li­ke dru­ge, ni­ka­ko da ljud­ski rod pri­zo­ve pa­me­ti. Pa je ona Kr­le­ži­na ka­ko je „isto­ri­ja uči­te­lji­ca ži­vo­ta ko­ja ni­ko­ga ni­šta ni­je na­u­či­la”, sa­svim na me­stu.

Boško Lonović,
Politika



  • Izvor
  • Isidor Đuković, hroničar naših strada, foto S. Savović / Politika.rs/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....


Predsednik je pohvalio ulogu trupa DNR Koreje u proterivanju kijevskih snaga iz Kurske oblasti 2025. godine...

Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...


Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA