Rumunija poziva da se likvidira granica sa Moldavijom
Premijer Rumunije Emil Bok se nada da će granica sa Moldavijom nestati. Ali to je moguće tek posle stupanja Moldavije u EU. Bok je izjavio u četvrtak da likvidacija granice ostaje prioritetni projekat u spoljnoj politici Rumunije. Ove reči, izrečene u kontekstu političke krize u Moldaviji i složene ekonomske situacije u samoj Rumuniji, poljuljale su moldavsko društvo i privukle pažnju političara drugih zemalja.
Izjava premijera skoro od reči do reči ponovila je reči predsednika Rumunije Trajana Beseskua. On je više puta govorio o nepriznavanju granica sa Moldavijom kao direktnom posledicom pakta Ribentrop-Molotov 1939. godine. Posle njega od Rumunije su bile odvojene teritorije Besarabije i Severne Bukovine. Umesto toga Besesku predlaže da se ujedine Rumunija i Moldavija u okviru EU. U Kišinjovu prema toj izjavi poneli su se različito. Mnoge je to zbunilo, ali našle su se i pristalice. Šta više, reči rumunskih rukovodilaca pale su na blagodatno tle. Generalni direktor Centra za proučavanje postsovjetskog prostora Aleksej Vlasov objasnio je u intervjuu za Glas Rusije u čemu je razlog:
Uoči predizborne kampanje u Moldaviji Rumunija samim tim jasno pokazuje da aktuelna vladajuća elita podržava one političke snage u Moldaviji koje se zalažu za razvoj tešnje intergracije sa Rumunijom. Uzimajući u obzir da predstoje izbori za parlament Republike Moldavije, ova podrška treba da mobiliše prorumunsko biračko telo, koje je, treba priznati, posebno u krugovima inteligencije prilično veliko.
Perspektiva ujedinjavanja Moldavije sa Rumunijom još početkom 90-ih godina podelila je zemlju na dva dela i provocirala 1992. godine pridnjestrovski oružani konflikt, koji nije regulisan do danas. Za poslednje godine njegova oštrina je izglađena uz aktivno učešće Rsuije kao garanta pridnjestrovskog regulisanja. Ipak neodgovorne izjave mogu da poseju još jedno zrno neprijateljstva u moldavsko društvo. Osim toga, rumunske izjave se kose sa principom nepovredivosti granica, zapisanom u Helsinškom Aktu iz 1975. godine. Danas, po rečima Alekseja Vlasova, postoje realne osnove za zabrinutost. Kosovski presedan u potpunosti je srušio sve principe. SAD tvrde da je odvajanje Kosova od Srbije izuzetak, a ne pravilo. Bez obzira na to, mnogo toga što se dešava danas u savremenom svetu govori o suprotnom. Kosovo je stvorilo predsedan, posle kojeg su se u nekim zemljama aktivizirali separatisti. Indikativno je da EU sa mirom, koji se graniči sa lakomislenošću, gleda na taj opasan proces.
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















