Samit Rusija-NATO: nade i realnost
Izgleda da termin restrartovanje ulazi u leksikon NATO činovnika. Uoči samita Rusija-NATO u Lisabonu upravo tako je generalni sekretar alijanse Andres Fog Rasmusen nazvao pristanak predsednik Ruisje Dmitrija Medvedeva da učestvuje u tom sastanku. Uoči samita, 5. novembra, u toku svoje posete Moskvi on će se sastati sa rukovodstvom Rusije.
Ako se do danas pojam restartovanje odnosilo na rusko-američke odnose, sada mu predstavnici Severnoatlantske alijanse daju novi smisao. Reč je o početku nove faze u odnosima dva partnera. Uveravanja rukovodstva NATO-a o predstojećem proboju na lisabonskom sastanku sadrže više spoljnog optimizma nego realnih nada. Do danas mnogim članovima NATO-a i nije pošlo za rukom da prevladaju stereotipe hladnog rata.
Za sada je glavno što Rusija i alijansa imaju dobre perspektive saradnje – to je Avganistan. Dobro radi tranzit vojnog tereta preko ruske teritorije. Moguće je i njegovo proširivanje. Obe strane sarađuju u borbi protiv avganistanskog šverca narkotika. Postoji razumevanje zajedničke odgovornosti u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Što se tiče razgovora o učešću Rusije u planovima za stvaranje evropskog protivraketnog sistema, ovde, bez obzira na izjave generalnog sekretara NATO-a, još ima mnogo toga nejasnog. Moskva želi da dobije odgovore na elementarna pitanja. Od koga će štititi ovaj raketni kišobran, kada čak nema ozbiljne analize opasnosti? Pozivanja na Iran i Severnu Koreju kao izvore napada očigledno su neozbiljna. Pre nego što se nešto reši, neophodno je razabrati se zašto je sve to neophodno.
Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev prošle nedelje posle sastanka sa svojim kolegama iz Nemačke i Francuske Angelom Merkel i Nikolom Sarkozijem u Dovilu izjavio je da je spreman da razmatra temu zajedničke PRO. Ali je pri tome podvukao da NATO sam treba da shvati u kom rakursu vidi pridruživanje Rusije tom sistemu, šta će to dati, u kom ključu mogu da budu postignuti sporazumi i kako dalje da se radi. Jedan od uslova mogućeg učešća Rusije u tom projektu treba da bude potpuna ravnopravnost. Naši oficiri ne treba da budu samo ekskursanti u Centru koji upravlja tim sistemom. Takvo mišljenje izrazio je za Glas Rusije predsednik Instituta za strateške ocene i analize Aleksandar Konovalov. Između ostalog, on je video drugi, mada i sporni momenat težnje NATO-a da uključi Rusiju u evropsku PRO.
Evropske države su osetile potrebu da pomalo uvećaju distancu od politike SAD, kako ne bi zavisile 101% od volje preko okeana. To ne znači da one žele da se posvađaju sa Amerikom. One žele jednostavno da imaju malo veću slobodu u izboru mogućih strategija. A kako bi postala više ili manje nezavisan centar sile, Evropi je potrebna saradnja sa Rusijom.
Kao i Rusiji sa Evropom, dodaćemo. U savremenom svetu nemoguće je postići bezbednost jedne države na račun druge. Svet je toliko povezan da ne oprašta takve zablude. Tada će i restartovanje odnosa Rusije i NATO-a dobiti istinski sadržaj.
- Izvor
- Golos Rossii, kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















