Kanun: odluke tehničke, ali važne
Rusija podržava projekte odluka donesene u okviru Klimatske konferencije koja je završena u meksičkom gradu Kankunu. Radi se u dva pravca: dugoročna saradnja i Kjotski protokol.
Rusija se zalaže protiv produžetka Kjotskog protokola i smatra da on treba da se zameni efikasnijim instrumentom. Taj stav podržava i Japan. Strane izjavljuju da je sam protokol pun propusta koje je besmisleno prenositi u sledeći period.
Posle Kjotskog protokola se mora doći do neke dugoročne saradnje. U tome je ujedinjen paket dokumenata, koji se tiče pomoći zemljama u razvoju, mera o smanjenju izbacivanja otpada, mehanizama „klimatskog“ finansiranja i zaštite šuma. Eksperti kažu o ovim dokumentama da su odluke prethodnog perioda, kada svet polako prelazi od Kjotskog protokola na novi globalni sporazum. Projekat predviđa obavezu razvijenih zemalja da pomognu zemljama u razvoju. To je i „brzo finansiranje“ u obimu od 30 milijardi dolara i dugoročna pomoć u obimu od 100 milijardi dolara do 2020 godine, i rad na stvaranju komiteta za adaptaciju. Mnoge zemlje u razvoju tvrde da su već osetile posledice promene klime i traže mehanizme prema kojima će početi izdvajanje sredstava. O tome kako će raditi „brzo finansiranje“ ispričao je Glasu Rusije učesnik konferencije u Kankunu, rukovodilac programa „Klima i energetika“ Fonda divlje prirode u Rusiji Aleksej Kokorin:
Dolazi do prirodnih nesreća. Kako oceniti štetu i kako nadoknaditi zagube? Takvog mehanizma u svetu nikada nije bilo. Jedna država je pomagala drugoj. Ako bude postojao neki nadnacionalni međunarodni organ koji ima dostup fondu koji izdvaja naknadu za štete, to bi bilo veoma dobro. To je probojna odluka. I u principu ona je usaglašena, što je već važno.
Posebnu pažnju u Kankunu su poklonili dugoročnom fondu klimatskih resursa. U toku pregovora postignuti su sporazumi za infrastrukturu fonda i mehanizme njegovog funkcionisanja. Govori Aleksej Kokorin:
Odlučeno je da će Svetska banka samo izdavati novac, a da će fond raditi nezavisno od Svetske banke. Usaglašena je operaciona struktura, organi uprave novog fonda. To je, moraćete da priznate, veoma važno, jer to je za dugo-dugo godina. A fond može da radi i bez novog dogovora. Za njega su dovoljne i odluke OUN.
Važna tema u Kankunu je bila i budućnost tropskih šuma. Ovde se moraju preduzeti konkretne mere. Pre svega mora se prekinuti nekontrolisana seča šuma u Brazilu, Indoneziji i drugim zemljama. Napravljen je prvi, ali veoma važan korak, smatra Aleksej Kokorin:
Konferencija je napravila korak napred u usaglašavanju praktičnih mera u borbi protiv antropogenog uticaja na klimu. To nije samo smanjenje izbacivanja ugljen dioksida. To je i prestanak uništavanja tropskih šuma, to je veoma važno. To je ogroman ekološki problem, čak i kada ne bi postojao problem promene klime.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- ekologija
- klima
- čovečanstvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















