Nebenzja: Odmah ukinuti visokog predstavnika i rezidualni mehanizam, osloboditi Mladića!
Gospodine predsedavajući,
Pozdravljamo učešće na današnjoj sednici predsednika Predsedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.
Situacija u BiH s pravom ostaje pod budnim nadzorom Saveta bezbednosti UN, pre svega u kontekstu sprovođenja Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma, odobrenog Rezolucijom 1031 Saveta bezbednosti UN. U zemlji nastavljaju da se produbljuju ozbiljne međuetničke protivrečnosti.
U osnovi tih kriznih pojava je nerazumna i rizična politika zapadnih zemalja usmerena na potkopavanje decentralizovane arhitekture zemlje, utvrđene u Dejtonu, koja podrazumeva ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlašćenjima.
Posebno primetna je postala izrazito destruktivna umešanost u bosanske poslaove Berlina, Londona i briselske birokratije, koji, pomoću ucena i otvorenih pretnji, nameću Bosni i Hercegovini rešenja suprotna njenim interesima. Na delu je nastojanje da se po svaku cenu očuva u svojim rukama spoljnje upravljanje suverenom BiH. Zarad svojih sebičnih ciljeva, Zapad bez oklevanja žrtvuje višegodišnje međunarodne napore za stabilizaciju u postkonfliktnom rešavanju.
Preduzimaju se uporni pokušaji da se dejtonski postulati koje je odobrio Savet bezbednosti UN zamene evroatlantskim pseudo-vrednostima, i da se pod izgovorom takozvanog građanskog unitarističkog koncepta narodi BiH liše nacionalnog identiteta, kolektivnih prava i poluga za suprotstavljanje zapadnoj neokolonijalnoj ekspanziji.
U suštini, rukama onih koji su nekada delovali kao garanti Dejtona i obavezali se da olakšaju sprovođenje Mirovnog sporazuma, ruši se krhka ravnoteža interesa bosanskohercegovačkih strana. Vapijući karakter su dobila kršenja principa donošenja odluka na nacionalnom nivou putem konsenzusa, a na osnovu kompromisa između Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Sve ovo ima izrazito negativan uticaj ne samo na unutrašnju političku situaciju u zemlji, već i na atmosferu dobrosusedstva na Zapadnom Balkanu u celini. Izrazito zaboravne, želimo da podsetimo da je još početkom 1990-ih, upravo zapadno podsticanje pojedinih bosanskohercegovačkih političara na jednostrane akcije i demonstrativno ignorisanje mišljenja Srba koji su branili teritorijalni integritet Jugoslavije poslužilo kao okidač za izbijanje građanskog rata u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, ovakav odnos prema Srbima traje do danas. Dobar primer za to je zadržavanje u pritvorskoj jedinici UN u Hagu bosansko-srbskog generala Ratka Mladića, koji je na samrti. Potpuno su nam nerazumljivi razlozi zbog kojih srbski general ne može da bude prevremeno oslobođen iz humanitarnih razloga, ili bar prebačen u Srbiju na lečenje i odsluženje ostatka kazne. Pozivamo Mehanizam da konačno donese takvu odluku. To će ublažiti njegove neviđene patnje zbog kršenja osnovnih prava zagarantovanih ugovorima o ljudskim pravima, Pravilima Nelsona Mandele, relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti UN i Pravilima postupka i dokazivanja Mehanizma. U slučaju razvoja događaja po scenariju negativnom po Mladića, odgovornost će u potpunosti pasti na Mehanizam, koji je odavno postao atavizam i koji mora biti što pre zatvoren.
Drugi vapijući slučaj je situacija oko Radovana Karadžića. Britanske vlasti su mu, uz prećutno odobrenje Mehanizma, stvorile nehumane zatvorske uslove. Društvene organizacije to smatraju „fizičkim i psihološkim terorom“ od strane Londona.
Pozivamo članove Saveta da imaju ova dva pitanja na umu, posebno kada slušaju visokoparne izjave svojih zapadnih kolega o humanizmu i imperativu poštovanja ljudskih prava.
Gospodine predsedavajući,
I do danas, glavni izvor nestabilnosti u Bosni i Hercegovini ostaje Kancelarija visokog predstavnika (OHR), koja se od međunarodnog posrednika pozvanog prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma da olakša sprovođenje civilnih aspekata Mirovnog sporazuma transformisala u instrument Zapada, koji mu omogućava da se praktično neograničeno meša u unutrašnje poslove BiH. Da bi opravdala potrebu očuvanja spoljnog protektorata nad zemljom, OHR vrši pravno nasilje nad suverenom zemljom i namerno provocira unutrašnje političke turbulencije.
Apoteoza toga bilo je nezakonito „imenovanje“ na tu funkciju penzionisanog nemačkog političara Kristijana Šmita na tu funkciju – kršenjem procedura i međunarodne prakse, zaobilazeći odluku Saveta bezbednosti UN. To je dovelo do potpunog gubitka legitimiteta OHR i jasno pokazalo želju zapadnih zemalja da „privatizuju“ proces bosanskog rešavanja isključivanjem onih koji se ne slažu sa njihovim pristupima i da stvore alternativne Savetu bezbednosti UN formate nadzora situacije u BiH od strane u duhu ozloglašenog „poretka zasnovanog na pravilima“.
Gospodin Šmit, uz podršku onih čije govore danas slušamo u ovoj sali, opet i opet licemerno pokušava da prebaci odgovornost za posledice svojih destabilizujućih akcija na Republiku Srpsku, okrivljujući za sve smrtne grehe Srbe i njihove vođe, koji teže da vode patriotsku liniju, nezavisnu od spoljnjeg diktata, u okviru Dejtonom garantovane široke autonomije bosansko-srbskog entiteta.
Gospodine predsedavajući,
Zahtevamo da zapadne zemlje prekinu mešanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Insistiramo na neodložnom zatvaranju OHR. To je prvorazredni korak ka stabilizaciji situacije u Bosni i Hercegovini. Za narode BiH odavno je došlo vreme da steknu istinski suverenitet i nezavisnost i da sami određuju svoju budućnost. Rešenja problema i protivrečnosti moraju se pronaći kroz širok, zasnovan na uzajamnom uvažavanju dijalog među samim bosanskim stranama, na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nedavnu najavu gospodina Šmita da nas neće više počastvovati svojim prisustvom razmatramo upravo u tom ključu. Međutim, problemi koje je on stvorio, nažalost, moraće se ispraviti.
U tom kontekstu, primećujemo dosledan stav bosanskih Srba u odbrani dejtonske arhitekture i njenih decentralizovanih temelja. Banjaluka je više puta predlagala racionalne inicijative za uspostavljanje unutarbosanskog dijaloga, koje se, na podsticaj zapadnih zemalja, torpeduju. Sve se to jasno ogleda u izveštaju Vlade Republike Srpske o situaciji u BiH. Pozivamo članice Saveta bezbednosti da se pažljivo upoznaju sa tim dokumentom.
Uvereni smo da Dejton ostaje bezalternativna osnova za postkonfliktno rešavanje u BiH. Trajno međuetničko pomirenje može se dostići samo u okviru dejtonskog međunarodnog prava. Dobro osmišljen sistem kontrola i ravnoteže, uzimajući u obzir interese sve tri bosanske strane, ostaje jedina realna osnova za njihov mirni suživot i nediskriminatorni, ravnopravni status unutar jedne države. Svaki pokušaj iskrivljavanja dejtonskih principa imaće katastrofalne posledice po BiH i ceo region Zapadnog Balkana.
Rusija je, sa svoje strane, u svojstvu jedne od država garanta Dejtona, spremna da se konstruktivno angažuje kako bi se obezbedilo istinsko postkonfliktno rešenje u BiH.
Hvala na pažnji.
[UN MISIJA RF] [BRATSTVO]
- Izvor
- Tanjug
- Foto: srbratstvo.ru/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















