Ruska zvona: na Zemlji i na nebu
3. februara u Moskvi je počela s radom godišnja izložba-sajam „Crkvena zvonjava zvona“. A nedugo pre nje rukovodilac prestoničke škole zvonara Ilija Drozdihin je na konferenciji za štampu ispričao kako ruski majstori za zvona spajaju tradiciju ove pravoslavne umetnosti s novim mogućnostima i s novim problemima, koje postavlja naše vreme.
Pre svega, važna je priprema profesionalnih zvonara, pošto je zvonarska tradicija, prekinuta u ateističko sovjetsko vreme, praktično bila izgubljena, - ističe Ilija Drozdihin.
Škola se ne bavi samo obukom, - kaže stručnjak. – Mi pomažemo hramovima da okače zvona, u izgradnji zvonika, kontrolišemo postupak izlivanja zvona. Zapravo, ideja za organizaciju škole zvonara pojavila se upravo u vezi s ovim. Počeli su da nam se obraćaju ljudi s problemom: navodno su naučili da izlivaju dobra zvona, a stručnjaka, koji znalački mogu da koriste komplet zvona, nažalost, ima vrlo malo. Jer ruski zvonarski stil je najbogatiji i u suštini, on je unikalan.
Njegova neponovljivost je u tome što zvonari koriste veliki broj zvona – do petnaest. Ogromna zvona, koja zvuče teško i nisko daju ujednačen zvuk, na čijem fonu mala zvona odzvanjaju u različitim ritmičkim „obrascima“. I tu je vrlo važan momenat improvizacije, zato što praksa „mehaničkog zvona“, koja se primenjuje u inostranstvu, kad se na zvonicima montiraju kompjuterski sistemi i kad se zvona mogu pokrenuti čak i uz pomoć mobilnog telefona – takva praksa je za pravoslavno zvono nemoguća. Međutim, napravljeni su „pultovi za upravljanje“ do kojih dolaze konopci, vezani za jezičke zvona. I tada jedan čovek uz pomoć nožnih pedala, nadlanica i laktova može da stvara složeno zvučanje.
Zvonjava zvona je poziv na molitvu, - ističe zvonar Ilija Drozdihin. – Zvonari, improvizujući, otkrivaju dušu. To je živo načelo i čini smisao našeg zvučanja zvona – svojevrsna propoved uz pomoć zvona.
Uostalom, zvonjava zvona u Rusiji nije imala samo bogoslužbenu funkciju: njom su pozdravljani visoki gosti i upozoravalo se na približavanje neprijatelja, pozivalo se na narodna sabranja i objavljivala se mobilizacija, čak se upozoravalo i na nevreme, na primer, na mećavu, - priča Ilija Drozdihin.
Kod nas se pojavila ideja da se obnovi takozvana zvonjava za mećavu, koja je u staro vreme putnike, koji su zalutali za vreme mećave i oluje, usmeravala prema hramu, gde je čovek mogao da sačeka da nepogoda prođe. Danas se ova prirodna nepogoda može uporediti, na primer, s problemom gužve u saobraćaju. Zvonjavom zvona možemo da pozovemo vozače da sačekaju da prođe vreme najveće gužbe u hramu, kako bi došli sebi, razmislili o večnodti, pomolili se.
Teško je reći kako će vozači reagovati na tako neočekivanu ponudu, ali sami zvonari već pregovaraju s nastojateljima hramova o mogućnosti „zvonjave za gužvu u saobraćaju“, specijalno udaranje u zvono uči se u prestoničkoj zvonarskoj školi.
Zasad se zvona „spuštaju s neba na zemlju“ – u bukvalnom smislu – uglavnom za vreme koncerata i festivala. I to se dešava prilično često, ističe Ilija Drozdihin. Pojavila se čak i reč „zvonizam“, kojom se označavaju i koncerti zvona, koji se održavaju u okrilju Crkve – oni ne protivreče bogoslužbenoj praksi – i festivali zvona. Postoji tendencija da se zvuk zvona koristi na svadbama, komercijalnim manifestacijama...
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















