Minhenska konferencija o bezbednosti. Odnosi Rusije i NATO-a.
Uoči 47. Minhenske konferencije o bezbednosti, gde će se razmatrati problemi nuklearnog razoružanja, zamolili smo zamenika direktora Instituta za SAD i Kanadu, general-majora u penziji Pavla Zolotareva da odgovori na naša pitanja.
Kako izgledaju odnosi Rusije i NATO-a posle kavkaske krize u avgustu 2008. godine? Tada su je obe strane priznale istorijskom.
Pre svega treba primetiti da bez obzira na pozitivni ton u novoj strategiji NATO-a u pogledu Rusije ipak u glavnim stavovima u tom zvaničnom dokumentu potvrđen je stari prilaz. Šta se ima i vidu? Kao prvo, sporazum o ograničenju oružavnih snaga u Evropi. Stiče se takav utisak da ostaje želja da se iskoristi ova situacija za dalji pritisak na Rusiju radi ispunjenja Istambulskih sporazuma. Drugi momenat. To je potpuno ignorisanje Organizacije sporazuma o kolektivnoj bezbednosti, tačnije one organizacije koja objektivno postoji kao realni sistem bezbednosti na postsovjetskom prostoru, obuhvatajući osnovne države koje utiču na bezbednost u tom regionu. NATO, očigledno, razmatra perspektivu daljeg proširenja svoje sfere uticaja van zone tradicionalne odgovornosti, ne želi da vidi druge organizacije u tom prostoru. Treći stav svedoči da se, nažalost, u osnovnim momentima ne vide pozitivne promene. To je ono kako je označen problem zabrane taktičkog nuklearnog naoružanja, tačnije, ideja povlačenja taktičkog nuklearnog naoružanja iz Evrope. U jednakoj formulaciji primenjivo i na SAD i na Rusiju. Ali SAD drže taktičko nuklearno naoružanje van granica svoje zemlje i kontinenta – u Evropi. I ruska postavka pitanja o povlačenju taktičkog nuklearnog naoružanja iz Evrope sasvim je zakonomerna – sve oružje treba da se nalazi na svojoj nacionalnoj teritoriji. A oni pišu u svojoj strategiji da i Rusija treba da izvede oružje iz Evrope. Tačnije ispada da pokušavaju da nam psotave ograničenja za razmeštanje tog oružja na sopstvenoj teritoriji. I to su oni osnovni momenti koji su odraženi u novoj strategiji NATO-a i koji, naravno, izazivaju određene bojazni da pozitivna retorika koja ni na šta ne obavezuje za sada ništa ne sadrži. Ali koliko to odražava zaista realnu perspektivu odnosa Rusije sa NATO-om? Koliko može da bude uslovljeno time što se za sada u novu strategiju alijanse nisu osmelili da zapišu nove formulacije, zato što u NATO-u postoji nejedinstveni stav evropskih zemalja upogledu Rusije, imam u vidu tradicionalnu Zapadnu Evropu i Istočnu Eropu, uključujući Poljsku. I ova neslaganja unutar NATO-a mogu na neki način da se ispolje u toku Minhenske konferencije. Vreme će pokazati.
Može li se reći da smo se usvajanjem novog Sporazuma o strateškom naoružanju približili svetu bez nuklearnog naoružanja, ili će se na tome, kako smatraju neki eksperti, sve i zaustaviti?
Ni u kom slučaju. Jer oba predsednika su podvukla da cilj ostaje, ali svi odlično shvataju da je on dalek, i kretanje ka njemu ne može da postoji bez novih sporazuma o strateškom ofanzivnom naoružanju. Prvo rusko-američkih, i negde prilikom približavanja nivou od hiljadu bojevih punjenja može da započne već multilateralni format. Zato, ako se osvrnemo unazad, uzimajući ranije potpisane sporazume između SSSR i Rusije sa SAD u toj sferi, može se govoriti da je učinjen prvi korak u tom pravcu – ka izvršenju stavova iz Sporazuma o nerasprostiranju nuklearnog naoružanja, koji predviđa potpuno uništavanje nuklearnog oružja. Put je dalek, koraci su mali i oprezni, ali oni postoje.
Neće li stav NATO-a o evropskoj PRO ometati to napredovanje?
To će zavisiti od toga kako će se rešavati pitanja saradnje Rusije sa SAD i Evropom u toj sferi. Ako se oni ne budu punili realnim sadržajem, ovi koraci mogu da budu obustavljeni.
Pred mikrofonom Glasa Rusije govorio je ruski ekspert za probleme razoružanja Pavel Zlotarev.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















