U EU svi su ravnopravni, ali neki su ravnopravniji
Danas u Briselu zemlje zone evra razmatraju u toku neformalnog susreta francusko-nemačku inicijativu. Dve zemlje predlažu da se usvoji takozvani Pakt konkurentske sposobnosti. On je već izazvao buru gneva od strane Opšte federacije radnika Belgije i najvećeg sindikata Francuske Opšta konfederacija rada. Šta je tako uzbudilo sindikate? Među konkretnim predlozima Angele Merkel i Nikole Sarkozija je, na primer, odustajanje od automatskog povećanja plata, povećanje starosne granice za odlazak u penziju. Da li će njima poći za rukom da dobiju saglasnost za ove mere od ostalih članova monetarnog saveza? Pitali smo direktora Instituta za probleme globalizacije, ekonomistu Mihaila Deljagina.
Protiv automatskog uvećanja plata zalažu se zemlje sa vrlo visokim njenim nivoom – Belgija i Luksemburg. Njima je teško fizički da ispune zahteve za povećanjem, zato što je obim industrijske proizvodnje kod njih mali, nema dovoljno ekonomskih osnova. Ali, mislim da će najneprijatnija biti reakcija zemalja Istočne Evrope, na primer Poljske. Ujutru se osećaš kao član EU, a uveče, slikovito govoreći, kao 51. država Amerike. A u celini zemlje zone evra su nezadovoljne time što im dve velike države nameću upravljanje nacionalnom ekonomijom, oštećujući suverenitet. Predviđam u zoni evra velike teškoće ubuduće.
Ali danas za nju nije najgore vreme. Evro jača. Rukovodstvo EU redovno uverava da će jedinstvena valuta biti očuvana, suvereni dugovi problematičnih zemalja otkupljeni... Mada, jasno, sećanje na nedavno preživljeno je sveže. To je i panika u Mađarakoj koja je odjednom osetila da je bankrotirala, pretnje Bratislave da će se vratiti na krunu, kriza u Grčkoj, razobličavajuće izjave češkog predsednika Klausa u pogledu evra. Kakva je dalja sudbina evropske valute?
Jedine zemlje koje bi mogle da se vrate na nacionalnu valutu su Francuska, Nemačka, možda Austrija. Ali one bi morale ponovo da stvaraju sistem monetarnog promena, što je tehnički krajnje složeno. Pa i jakima nije ni potrebno. Ne treba to ni malim zemljama. Jer tada će same morati da snose odgovornost za žalosno stanje nacionalne ekonomije. I ništa se više ne bi moglo prebaciti na iste te Nemce, Francuze, ili na Brisel. Jednom reči, raspad zone evra ne predviđam. Predviđam tešku 2014. godinu, kada će nastupiti vrhunac isplate kamata na osnovu dugova. Situacija u EU će se zaoštriti. Kako bi se nekako ublažila, Evropski fond finansijske stabilnosti verovatno će biti uvećan. Na čiji račun? Između ostalog na račun zemlja donatora.
Strogo spoljašnje regulisanje ekonomski slabim zemljama stvara neravnopravnost unutar evropske porodice. Neravnopravnost je položena u sam model evropske integracije, koji se, kako smatra ruski ekspert, izvodi po kolonijalnoj shemi. Primajući u svoje redove novajlije, niko se ne brine o konkurentnosti njihovih ekonomija. Na kraju glavni princip EU, jednakost za sve, dolazi u protivrečnost sa ekonomskom svrsishodnošću. Do čega će to dovesti. Vreme će pokazati.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- stanovništvo
- posao
- evro
- finansije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »














