Investitori spremni da kupuju rubaljske evro obligacije, smeta odustvo Međunarodnog finansijskog centra
Ruske dužničke hartije postaju sve popularnije među zapadnim finansijskim ekspertima. U indeksu zemalja u razvoju Banke Dži Pi Morgan, na koji se orentišu vodeći strani investicioni fondovi, ruske obligacije zauzimaju drugo mesto. Učesnici tržišta su uvereni da će formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Msokvi učiniti investicije u rubaljske dužničke instrumente privlačnijim.
Zapadni investitori veruju Rusiji i u Rusiju. Poslednja emisija evro obligacija od strane domaćeg ministarstva finansija, nominovanih u rubljama, izazvala je potražnju među zapadnim finansijskim ekpsertima. Fondovi i banke bile su spremne da kupe hartije u vrednosti od 70 miliojardi rubalja, mada je obim emisije izneo svega 40 milijardi. Ništa manje nisu traženi ni zajmovi najvećih i najpouzdanijih ruskih kompanija. Prilikom izbora pravaca za finansiranje mnogi strani fondovi koriste indeks I Em Bi Aj Global, koji sastavlja američka banka Dži Pi Morgan. Ovaj indeks odražava situaciju u zemljama u razvoju Azije, Afrike i Latinske Amerike i u državama bivšeg SSSR. Sada na udeo hartija ruskih emitenata u njemu otpada 11,65%. To je drugo mesto, veći udeo ima samo Meksiko. Posle Rusije slede zemlje kao što su Brazil i Turska. Takvo interesovanje stranih investitora prema Rusiji lako je objašnjivo, kaže u intervjuu za Glas Rusije stariji analitičar Alfa-Banke Stanislav Boženko.
Osnovni uzrok je rublja koja poskupljuje i skupa nafta. Naravno, sve to doprinosi interesovanju za ruske hartije. A drugi razlog je to što su rubaljske dužničke obligacije za zapadne investitore povoljnije nego obligacije federalnog zajma koje se proračunavaju na ruskom unutrašnjem tržištu.
Ipak upravljači zapadnih fondova se žale da je kupovina dužničkih hartija nominovanih u rubljama sada veoma otežana. Nedostaje infrastruktura. Sve operacije na finansijskim tržištima se vrše preko specijalizovanih kompanja – kliring centara. Evropskim i američkim investitorima jednostavnije je da rade preko centara koji su se dobro pokazali, a oni nisu direktno predtavljeni u Rusiji. Situaciju iz korena može da promeni formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi. To će učiniti operacije transparentnim i povećaće broj zainteresovanih da ulažu u rusko družničko tržište, uveren je Stanislav Boženko.
Sada je potreban broker preko kojeg će se voditi trgovina. Odsustvo takvog centra odavno je već odvraćajući faktor za ulazak zapadnih investitora u rublju preko obligacija na bankarskom tržištu. U perspektivi centar će učiniti obligacije na unutrašnjem tržištu pogodnijim za zapadne investitore.
Sada ruska vlada priprema zakonodavnu bazu za formiranje Međunarodnog finansijskog centra u Moskvi. Pomoć u tom radu treba da pruže velike banke i konsalting kompanije sveta. Među njima su Bank of Amerika, Kredit Svis, Sosiete Ženeral i UniKredit.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















