Čime je Mesec-10 uplašio Amerikance
U četvrtak se navršilo 45 godina kako je Sovjetski Savez, lansiravši u orbitu prvi veštački stelit Zemlje i prvog čoveka, izveo novi značajni proboj u kosmos. 31. marta 1966. godine bila je pokrenuta stanica Mesec-10, koja je postala prvi veštački satelit Meseca.
Svet se još nije umirio od prethodne naučne senzacije. U februaru iste godine sovjetska stanica Mesec-9 prvi put se spustila na Mesec i prenela na Zemlju televizijske snimke. I listovi na raznim jezicima opet su se šareneli od naslova o još jednom sovjetskom dostignuću u kosmosu. Mesečev satelit – tako nešto svetska nauka još nije videla. Kako bi stanica uhvatila slabu gravitaciju Meseca, bilo je potrebno vrlo precizno usporiti njenu brzinu, inače bi ona proletela ili se zabila u površinu. Svojetski balističari su blistavo izašli na kraj sa tim zadatkom. Ako se govori o naučnom doprinosu Meseca-10, stanica se pre svega pročula otvaranjem nejednakosti mesečevog gravitacionog polja, govori šef odeljenja Instituta za geohemiju RAN akademik Mihail Marov.
Orbita stanice izmerena je prilično tačno, to je pružilo mogućnost da se odrede neke nejednagosti, neredovnosti u gravitacionom polju Meseca. Između ostalog, anomalije sile teže koje su kasnije, posle detaljnijih istraživanja, dobile naziv „maskoni“ od reči „koncentracija masa“. One su vezane za neke oblasti Meseca koje su očuvale tragove snažnog udara, zbog čega je došlo do velike gustine materije, to je i izazvalo anomalije u sili teže. Kada bi gravitaciono polje bilo centralno, bez anomalija, orbita se nikako ne bi menjala. A njene izmene jasno su fiksirane kako po udaljenosti od centra Meseca, tako i po brzini.
Otvaranje gravitacionih anomalija veoma je zabrinulo Amerikance: kod njih se pripremao program Apolon, a tu se ispostavilo da modul za iskrcavanje može da sleti u neoznačenoj tački. Amerikanci su morali hitno da upute na mesec nekoliko satelita i da dovršavaju proračune. Mada se i priprema Meseca-10 vodila vrlo užurbano, priznaje Mihail Marov.
Tokom tri meseca na Zemlju su se slali podaci sa satelitskih uređaja: magnetometra, detektora kosmičkih zraka, predajnika meteorskih čestica i gama-spektrometra. Zatim je stanica zaćutala, isključio se i predajnik: bile su potrošene baterije. Solarnih baterija na Mesecu-10 nije bilo – duga ekspluatacija nije planirana.
Postavši pionir u savladavanju mesečeve orbite, Mesec-10 je zauzeo u istoriji osvajanja kosmosa dostojno mesto. A dugoočekivani snimci sa orbite stići će sa stanice Mesec-12. Na jesen iste godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- kosmos
- istroija
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















