Rusija poziva na realna dejstva na sprečavanju vanrednih situacija
Mehanizam međunarodnog partnerstva na sprečavanju i likvidaciji posledica vanrednih situacija treba da bude formiran uskoro. Ovo je izjavio predsednik Rusije Dmitrij Medvedev. On je podvukao da je razvoj sitaucije oko nuklearne centrale Fukušima-1 pokazao koliko nekoordinirani mogu da budu napori na likvidaciji posledica havarije takvih razmera. Eksperti se slažu da postojeći sistem ne odgovara izazovima i predlažu svoja rešenja.
Postojeća praksa omogućava da se deluje prilično brzo, ali ona nije sračunata na uslove kada se dešava nekoliko vanrednih situacija. U takvim slučajevima neophodno je uključivanje velikih snaga, rekao je u intervjuu za Glas Rusije član višeg saveta organizacije Ruski savez spasilaca Andrej Legošin:
Predlog koji je iznela Rusija vrlo je ispravan. Mi se, na primer, redovno bavimo gašenjem požara u Italiji, u Grčkoj. To je norma. Ali za sada je sve na nivou bilateralnih dogovora, i zato se prilično dugo rešava. Nažalost, na to odlazi prilično mnogo vremena. Mislim da ovde treba stvarati multilateralne dogovore o uzajamnoj pomoći u zavisnosti od položaja zemalja.
Osim specijalnih spasilačkih odreda, koji fukcionišu u pojedinoj zemlji, postoje međunarodne snage reagovanja u okviru humanitarnih organizacija. Najveće od njih su u sastavu UN. Ipak do danas nije propisan jasan mehanizam delovanja u konkretnim slučajevima, ukazuje Andrej Legošin.
Vreme reagovanja sada se produžava. Tako se spasilački timovi iz čitavog sveta okupljaju trećeg-četvrtog dana posle nekakve prirodne katastrofe. Zato treba dogovoriti ove trenutke unapred, kako bi se započeli pregovori o uključivanju stranih spasilačkih sanga ne u trenutku kada se desi nesreća. Treba da postoji ili statut ili neki drugi dokument koji će detaljno propisati kako pojedine snage pojedine zemlje treba da priteknu u pomoć u izvesnom slučaju. Na lokalnom nivou to se može činiti prema dogovoru sa lokalnim vlastima, zato im treba dati takva ovlašćenja. Treba napraviti veliki broj normativnih dokumenata koji će sve detaljno propisati.
Eksperti ističu da takav kolektivni prilaz treba da postoji u slučaju sprečavanja i likvidacije posledica tehnogenih katastrofa, poput one na atomskoj centrali Fukušima. Posle razornog zemljotresa 11. marta Japan i dalje pogađaju ponovni potresi. Prema prognozama stručnjaka, seizmička aktivnsot u Tihookeanskom regionu uskoro će samo jačati. I pod udar može da dospe čitava zapadna obala SAD. U tom smislu pitanje aktivizacije globalne saradnje, koje je podigla Rusija, aktualno je kao nikada do sada.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- poplava
- požar
- zemljotres
- vulkan
- katastrofa
- nesreća
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















