Panarktički sporazum o spasavanju u Arktiku spreman za potpisivanje
12. maja u Nuuku na Grenlandu otovreno je 7. zasedanje Arktičkog saveta. Rusija, Norveška, Finska, Švedska, Island, Danska, Kanada i SAD osnovali su ga 1996. godine i tada su polazili od neophodnosti da je potrebno razmenjivati naučna znanja o prirodnim procesima na Arktiku. Ovaj rad se vodi i danas. Ipak raste i značaj Arktičkog regiona u svetskoj politici. Danas za njega ispoljava živo interesovanje, na primer, Kina, Indija, Južna Koreja. Zato na aktuelnoj sednici velika pažnja će biti poklonjena i političkim pitanjima, rekao je za Glas Rusije uoči suserta u Nuuku stalni predstavnik Rusije u Arktičkom savetu Anton Vasiljev.
Ovog puta ćemo rezimirati rezultate predsedavanja Danske na Arktičkom savetu, zatim će ovu dužnost zauzeti Švedska. Mnogo toga na aktuelnom zasedanju desiće se prvi put. Tako se nadamo da ćemo usvojiti Sporazum o saradnji u traganju i spasavanju na Arktiku. To će biti prvi pravno obavezujući dokument usvojen na Arktičkom savetu i važan korak u spasavanju života u regionu. Arktički region u cilju izvođenja spasilačkih operacija podeljen je na 8 zona, u skladu sa brojem učesnika saveta. Granice ovih zona na karti ne podudaraju se sa međudržavnim. Sada niko od učesnika Arktičkog saveta nema dovoljno resursa ka sam sprovodi spasilačke operacije u regionu. Ako neko zamoli za pomoć, svi ostali prema sporazumu obavezni su da pruže podršku. Osim togap redviđa se održavanje zajedničkih vežbi.
Na sednici na Grenladnu će biti razmotreni rezultati nekoliko velikih projekata izvedenih poslednjih godina. Jedan od najzanimljivijih projekata se naziva SVIPA. To je logični nastavak projekta AKIA koji prati promene klime u Arktiku, između ostalog u kriosferi – okeanskoj površini pokrivenoj ledom. Zaključak izveden na osnovu ovog programa je sledeći: već u ovom veku može da nastupi takvo leto kada će čitav Ledeni okean biti oslobođen od leda. Od leda može da se oslobodi i površina Grenlanda. To će dovesti do povećanja nivoa vode u Ledenom okeanu za 10-15 metara. Posledice mogu da budu katastrofalne za 9-10 miliona stanovnika regiona.
Zanimljiv je i rad na proučavanju nestabilnih jedinjenja. Posebnu pažnju naučnika privlači čađ, koja smanjuje reflektivnu sposobnost leda i snega, što vodi do ubrzanja topljenja. Vrlo zanimljiva su istraživanja osobenosti ponašanja nafte u akrtičkim uslovima. To je važno uzimati u obzir prilikom ekspluatacije nafte u epikontinetalnom pojasu kako bi se osigurala ekološka bezbednost.
Sva pitanja u Arktiku zemlje rešavaju danas brzo i zajednički. To je vrlo pozitivno i u potpunosti odgovara interesima Rusije. Za nas je važno da Arktik ostane zona mira.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....
Predsednik je pohvalio ulogu trupa DNR Koreje u proterivanju kijevskih snaga iz Kurske oblasti 2025. godine...
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »















