Slanje spama može biti izjedačeno sa krivičnim delom
U ruskom zakonodavstvu mogu da se pojave popravke koje će pooštriti kažnjavanje za slanje spama. Odgovarajući nacrt zakona već su razradili poslanici Državne dume. Prema predlozima, kazna za masovno slanje elektronskih pisama će biti uvećana, pojaviće se član o krivičnom gonjenju spamera.
Novi nacrt zakona, između ostalog, uvodi pojav spama, precizira njegove kriterijume i odgovornost. Tako za masovno slanje (hiljadu pisama u toku dana ili 10 hiljada za nedelju) prete ili popravni radovi u roku od 6 meseci do godinu dana, ili kazna od milion rubalja (za pravna i fizička lica suma se razlikuje). Radi poređenja: samo 2009. godine opšta šteta od spama premašuje gornju granicu kazne 14 puta, rekla je za radiokompaniju Glas Rusije koordinator Komisije ruske asocijacije elektronskih komunikacija za informacionu bezbednosti i kiberkriminal, jedna od autora projekta Irina Levova.
Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela naša komisija za poslednje godine, samo u 2009. godini ekonomska šteta je iznela 14,1 milijardu rubalja, a obrt tržišta spama u Rusiji pri tome iznosi oko 4 milijarde rubalja godišnje. Za 2010. godinu podaci još nisu spremni. Ali nivo spama za to vreme u zemlji nije opao. Znači, postoje sve osnove da se smatra da cifre mogu da budu uporedive.
Uzimajući u obzir ekonomski karakterštet i njegove obime, toliko velike kazne i čak popravni radovi sasvim je adekvatna kazna za slanje spama, slaže se izdavač lista Infomaciona bezbednost Aleksandar Vlasov.
Sklon sam da se saglasim sa ocenama one štete koju nanosi spam. 14 milijardi je najmanje 1% od ruskog unutrašnjeg bruto proizvoda. Znači u svetu, gde je ova tehnologija razvijenija, procenat štete od spama iznosi najmanje 1% od ukupnog svetskog bruto proizvoda. Ako se jednostvano izračuna gubitak vremena svih saradnika za uklanjanje spama. A drugi vid štete je kada spam saopštenja masikraju napade na informacione sisteme finansijskih organizacija. Palnirane mere adnimistrativne i krivične odgovornosti jednostavno moraju da postoje, to je stav koji su moje kolege profesionalci više puta izrazili.
Kao meru zaštite od spama projekat predviđa da elektronsko saopštenje može da bude upućeno primaocu samo uz njegovu prethodnu saglasnost i samo oko se on nalazi sa pošiljaocem u poslovnim, rođačkim ili drugih sličnim odnosima. Osim toga, poslanici pozivaju da se prizna nezakonitim proizvodnja programa koji generišu spam. Aleksandar Vlasov podvlači da su ove mere nedovoljne. On je ubeđen da u borbi treba da učestvuju ne samo ove kompanije, već i na principima njihove profesionalne solidarnosti i samoregulacije svi učesnici zajednice treba da potpišu neku obavezujuću deklaraciju za blokiranje spama, blokiranje adresa sa kojih se šalje spam. A radi toga takođe su potrebne izmene zakona o vezama, i u raznim drugim procedurama kako spameri ne bi mogli da gone sudski telekomunikacione operatere zbog isključenja njihovih spam adresa.
Uporedo sa tim analitičari ističu: za sada se spam tehnologije razvijaju brže nego što na njih može da reaguje zakonodavstvo. Zato predloženi nacrt zakona treba da bude maksimalno fleksibilan po formi, kako bi bila predviđena mogućnost njegove transformacije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- internet
- informatika
- kriminal
- telekomunikacije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















