Jednim okom na EU, drugim na vrijednosti Otomanske imperije

Jedan takav učinjen je na jednoj manifestaciji kod Kiseljaka, gdje je predstavnik bosanskih franjevaca prije više od pet vijekova potpisao pokornost Turskom osvajaču.

Ovaj čin kapitulacije, danas se u neobošnjačkoj kvazi-istoriji slavi kao početak suživota i duhovni susret dva svijeta i vjere. Tačnije, takvim se pokušava prikazati onima koji poput Komšića, nasjedaju na fraze kako je događaj posvećen vjerskoj toleranciji, a ne obilježavanju pobjede moćnog islamskog osvajača nad hrišćanima.

Sudeći po reakcijama na internet portalima, gospodin Komšić, ne da zabija prst u oko narodu koji po ustavu predstavlja, nego bi se moglo reći, da im vadi krv.

Na polju Milodraž kod Kiseljaka, prije 548 godina, turski sultan Mehmed II Osvajač, nakon što je odsjekao glavu bosanskom kralju Tomaševiću, uručio je povelju ''Ahdnamu'', franjevcu Anđelu Zvizdoviću, koji je potpisao pokornost i poslušnost Turcima.

Uslijedili su, kako bi turski šef diplomatije Davutoglu rekao, najbolji dani za Balkan; vrijeme podjela među slovnskim stanovništvom, korumpirane vlasti instalirane daleko sa istoka, preventivne mjere odrubljivanja glava i slično.

Ta događaj se svake godine slavi pod nazivom ''Dani Ahdname Milodraž'', a ove godine po pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i u organizaciji Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor" iz Sarajeva te kiseljačkih udruženja Bošnjačke kulturne zajednice "Preporod" i "Fatih"

Centralnu manifestaciju na kojoj se slavila Otomanska imperija juče je otvorio premijer SBK Tahir Lendo, rekavši da je "Ahdnama" jedna od temeljnih vrijednosti BiH.

O značaju tog dokumenta, "Ahdname", govorio je prof. Luka Markešić, bivši fratar i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća iz Sarajeva.

Hrvatski portali u BiH, Markešića zovu ''nasljednikom kvinslinga Zvizdovića i predstavnikom grupe od 10-ak sarajevskih džepnih Hrvata koja je svakakva samo ne hrvatska.''

Markešić, javnosti poznat po izjavi da u BiH nema Hrvata nego da tu žive bosanski katolici, govorio je o događaju i mjestu koji se obilježava, kao o mjestu susreta kultura i začetka suživota i vjerske tolerancije.

Na Milodražu su dodijeljena i priznanja onima koji su posebno i nesebično podržavali ideju da "Dan Ahdname" preraste u ''Dan ljudskih prava i sloboda u BiH'', a spisak na spisku je i omiljeni ovdašnji Amerikanac, Bil Klinton, sada sa poveljom ''Prijatelj Bosne''.

Povelju je dobila i bivši premijer Turske Tansu Čiler, a priznanja za Klintona i Čiler su primili njihovi izaslanici.

Zlatna "Ahdnama" dodijeljena je Mirku Pejanoviću, bivšem članu takozvanog Predsjedništva RBiH, srebrena je pripala fratru Mirku Majdandžiću, dok je bronzana ove godine uručena Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srbskom građanskom Vijeću - Pokret za ravnopravnost, Hrvatskom narodnom vijeću, Asocijaciji nezavisnih intelektualaca "Krug 99", Federaciji udruženja kulture BiH u Turskoj, turskom udruženju intelektualaca "Turk aydinlar ocagi", Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike 2000. i Svjetskom savezu dijaspore BiH.

"Ahdnamu", čuveni dokument, na turskom i srbskom jeziku pročitao je student orijentalistike Šemsudin Halilović. Na kraju je organizovana posjeta Franjevačkom samostanu u Fojnici, gdje se u muzeju samostana čuva original "Ahdname".