Početna stranica > Novosti

Zona evra: bankrotstvo Grčke se odlaže

Zona evra: bankrotstvo Grčke se odlaže
10.06.2011. god.

Dijagnoza je jednoznačna: za sprečavanje defolta u Grčkoj 110 mmilijardi dolara je nedovoljno. Do takvog zaključka došli su eksperti MMF, Evropske Centralne banke i Evropske komisije. Cifra dodatne finansijske dotacije nije navedena. Nju je izrekao šef Evrogrupe Žan-Klod Junker: od 90 do 100 milijardi evra. Nemačka, protivnica ideje restrukturizacije, neočekivano je popustila. Ministar finansija Volfgang Šojble predložio je plan spasavanja Atine od bankrotstva. Trećinu navedene sume Grci će dobiti na račun privatizaicije državne svojine. Drugu trećinu dostaviće EU i MMF. Ostalo na račun privatnih kreditera, koji treba da promene grčke državne obligacije na nove obveznice sa rokom otplate za sedam godina.

Plan je odbacio MMF u stratu. Upozorenje Šojblea o opasnosti od stihijske državne platežne nesposobnosti Atine nije delovalo. Sa Fondom se slaže Francuska. Pariz ima svoj rezon. Francuske banke su kupile grčke obligacije u vrednosti od deset milijardi evra. Uz to njihove investicije u privatni sektor Grčke oznose još 27 milijardi evra. Čak ako nemački plan i ne predviđa radikalno smanjenje duga, očekivati isplate čitavih sedam godina ne može svaka banka i svaka osiguravajuća kompanija sebi sa dozvoli. Ali i beskrajno kreditiranje Atine za EU takođe je opterećujući izlaz. Nije li bolje prepustiti beznadežnog dužnika sudbini? Mišljenje direktora ekonomskog instituta Ruslana Grinberga.

A šta će to dati? Ko će vratiti novac? I zona evra nije spasena, udarac za zonu evra je izlazak Grčke. To je krah evropske ideje. Odstupanje od integracije. Oni to ne mogu sebi da dozvole, i mislim da će se boriti do poslednjeg. Ulagati, restruktuirati.

Akademik Vjačeslav Senčagov metod hiruške amputacije dužnika od organizma zone evra takođe ne pozdravlja.

Možda ne bankrotstvo, možda nekakav stadijum pred bankrotstvo, koji treba odraditi. Ako se ide putem banrkotstva nije jasno koje ćemo rezultate dobiti. Grčka i EU su u ćorsokaku. Odluku treba doneti sa tačke gledišta dugoročnog razvoja EU. Najvažnije je ne potkopavati ideju integracije.

Niz evropskih eksperata smatra rizičnu i politiku same Evropske CB. Hartija od vrednosti na njenom bilansu nakupilo se za preko dva triliona evra. I veliki procenat pada na udeo Grčke, Portugalije, Irske, Španije. Madrid takođe sa ogromnom teškoćom izvlači svoju privredu. U slučaju finansijskih problema ovih zemalja njihove državne hartije mogu da se pretvore u pepeo.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: © Flickr.com/orangejack/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....


Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA