Obamin nemački ključ
U toku završene trodnevne posete SAD nemačkog kancelara Angele Merkel ona je udostojena najviših državnih počasti. Tu su bili i crveni tepih, i počasna straža, i artiljerijski vatromet, i uručivanje najviše nagrade – Medalje Slobode, i svečani prijem i konačno topla zajednička večera u restoranu sa domaćinom Bele kuće Barakom Obamom. Ovakva pažnja, podvlače posamtrači, ukazana je pre 16 godina bivšem kancelaru nemačkog jedinstva Helmutu Kolu.
Tako burno ispoljavanje prijateljskih transatlantskih osećanja od strane suzdržanog i pragmatičnog, po opštem priznanju, američkog predsednika prema ništa manje suzdržanoj i pragmatičnoj berlinskoj gošći začudila je čak same Nemce. Jer, po ocenama mnogih eksperata, poslednjih meseci broj pitanja po kojima su se stavovi oba partnera razlikovali dostizao je kritičnu masu. Posebno bolećivu reakciju Vašingtona izazvalo je odbijanje Nemačke kao nepostojanog člana SB UN da se pridruži rezoluciji o Libiji – zajedno sa Rusijom i Kinom. Zbog toga se ona, po mišljenju eksperata, našla u senci Velike Britanije i Francuske. Vašington i Berlin su se razišli i u prilazu regulisanju situacije u zoni evra i globalnoj ekonomici. Merkel se nasuprot Obami založila za naglo smanjenje troškova i strožu finansijsku disciplinu. Da li da se osveti ili ne, za vreme nedavne turneje po Evropi sa svraćanjem na samit Velike osmorke u Dovilu, Obama je zaobišao Berlin.
Ipak za vreme aktuelne posete Angele Merkel Vašingtonu, po rečima štampe, nije bilo ni aluzije na nekakvo uzajamno udaljavanje. Na zajedničkoj završnoj konferenciji za štampu Obama je odao priznanje pragmatičnom prilazu svoje gošće u rešavanju vrlo složenih zadataka i izjavio da joj u potpunosti veruje. Evropa i Nemačka nemaju boljeg partnera od Amerike, nije ostala dužna ni Angela Merkel. Ova razmena ljubaznih fraza dala je povod nemačkom nedeljniku Di Cajt da nazove samit u Vašingtonu sastankom laskavaca.
U intervjuu za nemački Der Tagešpigel uoči sastanka sa merkelovom Barak Obama je nazvao odnose sa Evropom kamenom temeljcem prilaza SAD svetskim izazovima, a Nemačku kao centar Evrope ključem za sve što želi da postigne Amerika na planeti. Zamenik direktora ruskog Istituta za SAD i Kanadu Pavel Zolotarev vidi u demonstraciji bogatog prijema kancelara u Vašingtonu drugu, ništa manje važnu podlogu od vojno-političke.
Glavna uloga Nemačke u Evropi se sastoji u ekonomskom vođstvu. Kada se pojavila krizna situacija, prilično opasna za čitavu EU, utvrdilo se da odlučujuću ulogu u stabilizaciji može da odigra Nemačka. I mada sa jedne strane dolar konkuriše evru, sa druge interesi stabilnosti svetske ekonomije zahtevaju da EU ipak bude stabilna organizacija. Zato je u interesima Amerike da čine sve kako bi Nemačka tu svoju stabilizacionu funkciju ispunila.
A o vojnim stvarima, recimo u istom tom Avganistanu, Nemačka, po mišljenju Zolotareva, ulogu ključa neće odigrati. Evropski saveznici, govori on, otići će iz Avganistana ili posle starijeg partnera ili će pobeći ispred njega. Tako da će nemački Obamin ključ teško postati univerzalni.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















