Puškinovi stihovi pod nebom Aleksandrije
Najpoznatiji stihovi Aleksandra Puškina čuju se pod zvezdanim nebom Aleksandrije. U ovom drugom po veličini egipatskom gradu u okviru Dana ruske kulture održan je konkurs najboljih recitatora dela ruskog pesnika. A učesnici neobičnog takmičenja bili su lokalni egipatski studenti, koji su čitali pesme na ruskom.
Pravi Puškinov temperament – upravo tako je okarakterisao žiri konkursa recitatora Puškina nastup Faruha Junoša-araba koji je sa iskričavim uzbuđenjem i istočnom izražajnošću govrio jednu od najpoznatijih pesama velikog pesnika Ja sam ovde, Ineziljja.
Faruh ima 24 godine. On sada završava školovanje na univerzitetu i već radi kao vodič za turiste koji govore engleski. Sa Rusijom i ruskim jezikom u profesionalnom smislu Faruh nikako nije povezan. Jednostavno veoma volim taj jezik, kaže mladić.
Imam ruskog prijatelja. Zove se Vadim. Vrlo mi je mnogo pričao u Rusiji. I rešio sam da naučim ruski. Mnogo volim ruske stihove, posebno Puškina.
Ljubav prema stvaralaštvu ruskog pesnika Faruhu i još desetini lokalnih studenata usadila je naša sunarodnica Larisa Omar. U Egiptu ona živi 38 godina. Početkom 70-ih godina prošlog veka udala se za studenta Egipćanina koji je po razmeni došao da studira u Taškentu. Od tada je nerazdvojna sa mužem. Između ostalog, upravo stvaralaštvo velikog pesnika uzrok je Larisine udaje.
Obratila sam pažnju na budućeg muža zato što je on počeo da mi recituje Puškinove stihove. Vrlo sam se tome začudila: došao nam Arapin koji govori Puškina na ruskom. Ispostavilo se da je pre toga oko godinu dana on živeo u Ukrajini, u Kijevu. Imao je dobru profesorku koja ga je učila ruski i usadila mu ljubav prema ruskoj kulturi.
Danas Larisa radi u Ruskom centru za kulturu i nauku u Aleksandriji. Predaje ruski ne samo deci ruskih emigranata i emigranata iz zemalja ZND, koji stalno žive i rade u Egiptu, već i lokalnim stanovnicima. Između ostalog, među mladim Egipćanima je mnogo onih koji žele da nauče ruski i da upoznaju rusku kulturu.
Ruski centar za kulturu i nauku u Aleksandriji radi već oko 40 godina. Do početka 90-ih prošlog veka on se nazivao prosto Sovjetski kulturni centar. Bez obzira na to što u Aleksandriji nema tako mnogo onih koji govore ruski, kao na primer u Kairu, Šarm el Šejhu ili Hurgadi, potražnja za ruskim jezikom i kulturom, istorijom postoji stalno, govori šef Ruskog centra Andranik Arzumanjan.
Stalno organizujemo razne manifestacije vezane za rusku nauku i kulturu. U proseku jednom nedeljno. Dolazi nam mnogo delegacija iz Rusije. Takođe postoje različite studije prema interesovanjima. Na primer, našim adutom smatra se kurs ruskog, jedini u Aleksandriji. Na današnji dan pohađa ga oko 200 ljudi. Još želim posebno da istaknem baletski studio koji se smatra jednim od najjačih u Egiptu. Jedna od naših učenica, Egipćanka, sada igra u Marijinskom teatru u Sankt-Peterbrugu.
Do revolucije 25. januara, nastavlja Andranik, u Aleksandriji je bilo mnogo ruskih turista i mladi Egipćani su mogli sa njima slobodno da razgovaraju, upoznavali su ih sa gradom, sami su mnogo slušali o Rusiji. Sada, kada je turista mnogo manje, svojim naporima nastavljamo da upoznajemo Egipćane sa ruskom istorijom i književnošću. I nadamo se da će se uskoro ruski turisti vratiti nama i da ćemo ponovo razmenjivati naše kulturno i jeziko iskustvo. Egipat vuče ka Rusiji i nadam se da je ta privlačnost uzajamna.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Egipat
- Puškin
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















