Bugarska i Rumunija ostale bez Šengena
Samit EU završen u Briselu potvrdio je kurs organizacije na pooštravanje politike u sferi migracije. Bez obzira na izjave lidera EU o privrženosti ključnom principu slobodnog kretanja ljudi, Evropskoj komisiji je poručeno da do septembra razradi odluku o reformi primene šengen sistema. Učesnici samita su takođe potvrdili da će van tog sistema ostati i dalje Bugarska i Rumunija – mada im je ranije bilo obećano pridruživanje bezviznom režimu do kraja tekuće godine, a one same su ispunile tehničke uslove. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Odluka koju je donela EU na najvišem nivou da ostavi van granica šengen zone na neodređeno vreme Bugarsku i Rumuniju, najupečatljivije je svedočanstvo unutrašnje krize, koju preživljava ujedinjena Evropa. Do danas se Brisel plašio toliko otvoreno da dezavuiše prethodne planove ili namere. Obično odustajanje da se formira prijem pojedinih država u svoje redove pojedinih država ili da se one uključe u šengenski valutni sistem objašnjavao se političkim ili ekonomskim problemima samih kandidatkinja. Ipak ovog puta učesnici samita EU bili su primorani da konstatuju da su i Bugarska i Rumunija formalno ispunile tražene tehničke uslove. Uz to po nivou pripreme za bezvizni režim obe susetke nikako ne zaostaju čak za Albanijom ili Bosnom i Hercegovinom koje nisu članice EU i čiji građani već koriste odgovarajuća prava od kraja 2010. godine. To znači da koren problema ne treba tražiti u Sofiji ili Bukureštu, već u samom Briselu. Predstavivši pre nekoliko godina ambiciozni program izgradnje jedinstvene Evrope, briselska demokratija je očigledno precenila sopstvene snage. I danas lideri zemalja članica EU primorani su ne samo da dezavuišu svoje planove, već i da se opravdavaju pred sopstvenim biračima.
Kao i uvek, najjasnije i najotovenije nastalu situaciju opisao je predsednik Francuske Nikola Sarkozi. On je podvukao da bez obzira na sve odluke o koordinaciji procedure primene šengen sistema date Evropskoj komisiji, donošenje aktualnih rešenja će ostati u nacionalnim rukama. To se tiče između ostalog prava da se obnovi pogranična kontrola na granicama država članica EU. Drugim rečima, to što je ranije bilo predstavljeno kao jednostrani i preteći duhu Šengena koraci Francuske, Italije ili Danske, od sada je potvrđeno na najvišem nivou Saveta EU. Samim tim EU pokušava da uzme u obzir interese sopstvenih građana, koji se sve više brinu za finansijsko-ekonomske teškoće EU i probleme radnih i tim pre ilegalnih migranata, istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja evropske bezbednosti Instituta za Evropu RAN Dmitrij Danilov.
Stanovništvo država članica EU sve češće postavlja pitanje: a šta je učinio Brisel kako bi se obični građani EU osećali sigurnije u uslovima aktualne krize. Odgovor na dato pitanje stanovništvo ne nalazi. Odatle i porast nacionalističkih raspoloženja u savremenoj Evropi, koji već preti osnovnim principima na kojima se bazira EU – uključujući jedinstvenu finansijsko-ekonomsku politiku i slobodu kretanja građana. Lideri EU ne mogu da ignorišu slična raspoloženja i pooštravaju svoju politiku, polazeći pre svega od sopstvenih unutarpolitičkih interesa.
Nastalu situaciju objašnjavaju i problemi koji su se pojavili sa prijemom novih članova u EU. Danas su mnogi u Hrvatskoj u nedoumici zašto je principijelna odluka o prijemu doneta, ali zemlja može da stupi u EU najranije 1. jula 2013. godine? Jer čak u slučaju stupanja u NATO odgovarajući period iznosi godinu dana. Odgovor se krije u istom tom novom krusu rukovodstva EU, primoranog da ide tankom ivicom između prethodnih obećanja i aktualnih sve više nacionalističkih raspoloženja evropljana. I kada treba da se bira između interesa Bugarske i Rumunije sa jedne strane i svog političkog opstanka sa druge, delovanje lidera EU nije teško predvideti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/UggBoy♥UggGirl [ PHOTO // WORLD // SENSE ]/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















