Dalaj Lama posjetio Obamu

Barak Obama je „predsjednik države u kojoj vlada demokratija, dakle prirodno je da je irazio zabrinutost za osnovne ljudska prava i vjerske slobode”, rekao je Dalaj lama agenciji Frans pres poslije susreta sa Obamom.

Tibetanski vođa je u Vašingtonu 11 dana učestvovao na jednom budističkom vjerskom obredu.

Američki predsjednik primio je u Bijeloj kući tibetanskog duhovnog vođu, uprkos zahtjevu kineskih vlasti da taj sastanak otkaže, jer time, prema tvrdnjama Pekinga, SAD dovode u pitanje teritorijalni integritet Kine i njenu vlast na Tibetu.

Državna kineska televizija ČTV do sada nije izvjestila o susretu Dalaj lame i Baraka Obame.

Kako navodi agencija Frans pres, susret koji je bio zatvoren za javnost, bio je najavljen tek u petak uveče, veče pred odlazak dalaj lame iz Vašingtona. Susret nije bio održan u Ovalnoj sobi gdje predsjednik SAD prima šefove država, već u drugoj sali, ukazuju AFP i AP.

Bijela kuća je juče saopštila da sastanak Dalaj lame i Baraka Obame predstavlja snažnu podršku SAD očuvanju vjerskog, kulturnog i jezičkog identiteta na Tibetu, i zaštiti ljudskih prava Tibetanaca.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Hong Lei rekao je da SAD treba da ostanu vjerne svom stavu da Tibet čini dio Kine. On je od SAD zatražio se ni na koji način ne miješaju u unutrašnja pitanja Kine i da ne čine ništa što bi moglo da ugrozi kinesko-američke odnose.

Prema saopštenju Bijele kuće, susret američkog predsjednika i Dalaj lame imao je za cilj pružanje podrške dijalogu predstavnika tibetanskog duhovnog vođe i kineskih vlasti, kako bi se našlo rješenje za njihove nesuglasice.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir, kao i Obama, dalaj lama je nedavno napustio mjesto lidera tibetanske vlade u egzilu čije je sjedište u indijskom gradu Daransala.

Prethodni susret Dalaj lame i Obame bio je u februaru 2010. godine.

Duhovni vođa Tibetanaca koji je napustio zemlju 1959. nakon neuspjeha pobune protiv kineskog prisustva, Dalaj lama tvrdi da za Tibet traži autonomiju, ali ga Peking optužuje da zahtijeva nezavisnost Tibeta.