O „krvavom“ uglju, Kosovu i možda našoj budućnosti
Džordž Soroš, jedan od najvećih finansijskih magnata, investitora, berzanskih špekulanata i aferista današnjice, izaberite ko šta voli, kao što se zna, osiguravao je finansijsku podršku OVK ne zbog ideje, već prateći sopstvene interese. Takav zaključak sledi iz članka koji je nedavno objavio Vol Strit Džornel. U njemu se tvrdi da se Soroš zajedno sa albanskih milionerom Sahitom Mojom, vasnikom kompanije Albanian Minerals, koji se utvrdio u Njujorku, sprema da uzme u svoje ruke rezerve uglja na Kosovu. Pri tome autor članka se poziva na saopštenja prema kojima je vlada Hašima Tačija uverila Vašington da će upravo američke korporacije postati beneficijari rezervi uglja na Kosovu.
Reputacija gospodina Soroša je takva da ovaj članak nikoga nije začudio. Teško da je neko verovao u to da je on podržavao OVK iz razloga višeg reda. I izgleda da je za kosovske vlasti došlo vreme da plate račune. Nisu uzalud prošle godine Soroš i Muja posetili Kosovo ni više ni manje nego pet puta. I pregovarali o mogućim poslovima vezanim za ugalj. Ali otkud to da su se uspešni finansijski magnati odjednom zainteresovali za ugalj? Obratili smo se akademiku Akademije rudarskih nauka, profesoru Moskovskog geološkog Univerziteta Juriju anistratovu i pitali da li je razrada novih nalazišta uglja perspektivna u pogledu profita i ako jeste, zašto?
Mogu odmah da odgovorim da jeste, povoljna je, i to iz nekoliko razloga. Još je Mendeljejev, genijalni ruski naučnik, govorio da je koristiti naftu i gas isto što i spaljivati asignacije. Ugalj je mnogo povljniji. I njegove naslage postoje skoro svuda. Čak ako u Moskvi probušite bušotinu, možete da dospete do sloja uglja. Naravno, sada je svetska industrija orijentisana na korišćenje naftnih derivata. Ali potrebe za energetskim izvorima ipak će dovesti do uvećanja ekspluatacije uglja. Kao primer se može navesti Kina, u određenoj meri priraštaj industrije Kinezi osiguravaju na račun proširenja ekspulatacije uglja. Osim toga, već postoje ekološki prihvatljivi načini njegove prerade i transporta. Između ostalog, mnogo uglja se vadi i koristi u ekološki uzornoj Australiji.
Između ostalog, ruski naučnici su uvek govorili da pošto posedujemo vrlo velike rezerve uglja i u Sibriu i u evropskom delu Rusije, pouzdano smo zaštićeni od energetske krize. Ako se odjednom pojavi nedostatak nafte i gasa, na račun uglja možemo elementarno da zadovoljavamo svoje potrebe.
Svi ovi faktori ukazuju na to da je proširenje proizvodnje uglja profitabilni posao. U toj je sasvim uveren i rudarski ekspert, potomak tri geneneracije stručnjaka za ugalj.
Vrednost rezervi uglja na teritoriji Kosova, po nekim ocenama, dostiže 300 milijardi dolara. A postoje i nalazišta olova, hroma, cinka, zlata, srebra, bakra i nikla... Tako da trgična sudbina ove srpske pokrajine još jednom potvrđuje žalosnu zakonitost: u savremenom svetu prirodna bogatstva često su prokletstvo za zemlju koja ih poseduje. Krvavi dijamanti iz Afrike, krvava nafta na Bliskom Istoku, a sada i krvavi ugalj sa Kosova.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















