Rumunija: Najveći evropski park vjetrenjača

Mnoge velike evropske firme sve više investiraju u ovoj jugoistočnoj evropskoj zemlji u kojoj se nalazi najveći evropski park vjetrenjača. Proteklih godina strane firme su uložile više od milijardu evra u parkove vjetrenjača u Rumuniji i pored toga što pravni okviri nisu bili sasvim optimalni, prenosi Radio "Dojče vele".

Već 2008. godine vlada u Bukureštu je usvojila Zakon o unapređenju obnovljivih izvora energije, ali pošto se ti planovi tretiraju kao državna pomoć potrebna je bila i saglasnost Evropske komisije. Tek ovoga ljeta taj dokument donesen je u Brisel na potpisivanje.

To odugovlačenje bio je veliki problem za investitore, žali se Dana Duika, predsjednik rumunskog Saveza za korišćenje energije vjetra.

"Još uvek fali stabilni zakonski okvir. Od 2008. godine, kada je stupio na snagu Zakon o unapređenju obnovljivih izvora energije, mnoge firme su donijele veoma važne investicione odluke. Ali sada, nekoliko godina kasnije taj se zakon ne primjenjuje. Time je pod znak pitanje stavljeno finansiranja čitavog projekta" - objašnjava ona.

Početne teškoće, međutim, nisu umanjile interesovanje za potencijal vjetra kojim Rumunija raspolaže (inače privredno najslabije razvijena zemlja EU).

Dok se 2009. godine ovde proizvodilo 20 megavata električne energije, od kraja 2011. godine proizvodi se oko 1000 megavata, što je jednako snazi jedne nuklearne elektrane.

Najveći broj vjetrenjača nalazi se na vjetrom bogatoj obali Crnog mora. Energetske kompanije iz Češke, Španije, Portugala, Italije i Austrije u čitav projekat uložile su mnogo novca.

Snaga vjetra ima potencijal da strujom opskrbi četvrtinu od ukupno osam miliona domaćinstava u Rumuniji. Izgradnja novih vjetrenjača uticala je na poskupljenje cijene struje za 2,3 odsto ove godine.

U toku prve faze cijena će biti nešto veća, ali kasnije će cijene da se stabilizuju, a zatim čak i da se smanjuju.

Međutim i korišćenje čiste energije vjetra ima svoju (visoku) cijenu, smatra Tamas Pap, rumunski aktivista za zaštitnu životne sredine.

"Pokušavamo za zaštitimo životnu sredinu i izgradnjom vjetrenjača borimo se protiv globalnog otopljavanja. To je dobro, ali one moraju da budu postavljene na mjestima iznad kojih ne prolaze važne trase ptica selica. U regionu Dobrudže situacija je posebno alarmantna" - navodi on.

Kroz ovaj vjetrom bogat region u blizini delte Dunava, prolazi jedna od najvažnijih trasa ptica selica na njihovom puta ka Africi. Sokolovi i rode su posebno ugroženi.

Pap zato predlaže da vjetrenjače nekoliko nedelja godišnje budu isključene, kako bi ptice imale siguran prolaz kroz ovaj region.